Toplo vrijeme tijekom jeseni - osjetljiviji pupoljci na mrazeve

Visoke temperature tijekom jeseni mogu utjecati na bubrenje pupoljaka tako da oni postaju osjetljiviji na mraz, nego u godinama kada je proces kaljenja pupoljaka u jesen tekao normalno. Stupanj smrzavanja rodnih organa voćaka tijekom zime zbog nepravovremenog ulaska u zimsko mirovanje viši je u predjelima s jakim i hladnim vjetrovima, kod vrsta poput marelice i breskve, ali i pojedinih sorti kruške.

Za otpornost na izmrzavanje od presudnog su utjecaja rani završetak vegetacije, povoljni uvjeti kaljenja (s postepenim snižavanjem temperature) i stabilnost i trajanje zimskog mirovanja.

Kako zaštititi voćke od mraza i niskih temperatura

Pri kraju faze kaljenja škrob se pretvara u šećer

U početnom mirovanju dolazi do transformacije i prelaska organskih tvari iz listova u grane, deblo i korijen, a potom do opadanja lišća koje se u našim klimatskim uvjetima događa u uvjetima kratkog dana, kada su srednje dnevne temperature niže od 15 stupnjeva Celzijusa. U takvim uvjetima dolazi do međudjelovanja biljnih hormona u smislu porasta razina endogenih inhibitora (s prestankom porasta biljnih organa) i smanjenje razine stimulatora rasta (sa starenjem listova).

Pri kraju faze kaljenja (na temperaturama od 0 do - 6 stupnjeva) škrob se pretvara u šećere i pri tom procesu povećava se otpornost stanica prema niskim temperaturama.

Niz okolnosti može znatno smanjiti prirodnu otpornost tkiva prema mrazu:

• nedovoljne količine organskih rezervi kao posljedica izmorenosti voćaka rodom,
• neodrvenjavanje tkiva (zbog duže vegetacije, zasjenjenosti grana u kruni, nedovoljne količine organskih tvari),
• nepovoljni uvjeti kaljenja krajem vegetacije (naglo nastupanje hladnoće poslije relativno toplog vremena),
• jaka suša (rezervne organske tvari se više troše pri pojačanom intenzitetu disanja).

Zaštitite organe jabuke od mraza

Sredinom siječnja najveća otporost cvjetnih pupoljaka na mrazeve 

Osim navedenih i niz drugih pojava može dovesti do smanjenja otpornosti voćaka na mraz. Kod rodnih pupoljaka razvoj glavnih elemenata cvijeta teče tijekom ljeta i to je spor, ali stalan proces s malo vidljivim porastom.

Kod pojedinih voćnih vrsta (marelica) razvoj muškog sporogenog tkiva odvija se kroz tri faze tijekom zime:

• prva do sredine siječnja,
• druga (mitotička dioba i razvoj materinskih stanica peludi) označava završetak dubokog zimskog mirovanja-najčešće sredinom siječnja i u tom trenutku je i najveća otpornost cvjetnih pupoljaka na mrazeve;
• treća (formiranje materinskih stanica peludi koje redukcijskom diobom daju mikrospore) vezana je za ekološko zimsko mirovanje kada je otpornost na mrazeve najmanja (traje do početka ožujka).

Autor: dipl.inž. Dejan Jocić, Savjetodavna RS