Ministarstvo poljoprivrede donijelo je odluku o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje narančinog trnovitog štitastog moljca.
Potvrđen je prvi nalaz narančinog trnovitog štitastog moljca na području grada Opuzena na čiju su prisutnost nedavno upozorili sami proizvođači.
Riječ je, navode iz Ministarstva poljoprivrede, o karantenskom štetniku na području Europske Unije, podrijetlom iz Azije, koji je u Hrvatskoj prvi puta utvrđen 2012. te je tada adekvatnom provedbom mjera iskorijenjen.
Donesena je Odluka o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje ovog moljca – Aleurocanthus spiniferus (Quaintance), pri čemu se pozitivni lokalitet Opuzen nalazi izvan demarkiranih područja.
Proizvođači agruma upozoravaju na pojavu novog karantenskog štetnika
"Zbog važnosti proizvodnje agruma na području doline rijeke Neretve, nužno je provođenje svih mjera sprječavanja širenja i suzbijanja na novozaraženom području, na kojem će Ministarstvo poljoprivrede u nadolazećem periodu povećati broj pregleda", napominju.
U slučaju sumnje na prisutnost karantenskog štetnika u nasadu obratiti se treba Sektoru za nadzor poljoprivrede i fitosanitarni nadzor Državnog inspektorata RH ili Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu-Centar za zaštitu bilja na kontakte: fitosanitarna.inspekcija@dirh.hr 01/2375-100, czb@hapih.hr 01/2311-640.
Navode i da je ovaj štetnik prvi puta u proizvodnim nasadima (mandarine) zabilježen u Konavlima 2018. godine, a od tada se proširio prema sjeverozapadu Dubrovačko-neretvanske županije te prema Splitsko-dalmatinskoj županiji (otoci Hvar i Brač te područje Makarske).
Narančin trnoviti štitasti moljac je polifag koji napada više od 90 biljnih vrsta, pa je tako do sada u Hrvatskoj ovaj štetnik osim u nasadima agruma nađen i na vinovoj lozi te na nekoliko voćnih vrsta (marelica, trešnja, nar, smokva, nešpula, dunja), ukrasnih (ruža, petolisna lozica, lovor višnja) i divljih biljnih vrsta (bršljan, pasja ruža).
Izravne štete na biljkama uzrokuju ličinke i odrasli razvojni stadiji štetnika sisanjem biljnih sokova na naličju listova, dok su neizravne štete posljedica izlučivanja obilne medne rose na kojoj se razvijaju gljive čađavice što za posljedicu ima smanjenu respiraciju i fotosintezu biljke te gubitak tržišne vrijednosti plodova. Izrazito napadnuti listovi, dodaju, mogu otpasti, a uslijed jakog napada porast mladica je smanjen.
Propisane mjere suzbijanja i sprečavanja širenja su uklanjanje i uništavanje pojedinačnih zaraženih biljaka domaćina ili dijelova zaraženih biljaka. Osim mehaničkog uklanjanja, suzbijanje se obavlja i primjenom kemijskih insekticida ili bioloških insekticida na svim biljkama domaćinima.
"Zbog gospodarske važnosti i rizika koje štetnik predstavlja za domaću poljoprivredu, nad njime se od 2015. provodi sustavni nadzor. U nadzor su uključeni administrativni, stručni, znanstveni i materijalni resursi Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu te Državnog inspektorata", ističu dalje.
Nadzor se financira iz Državnog proračuna. HAPIH je tijekom 2022. godine na program nadzora štetnih organizama utrošio 1,2 milijuna kuna, pri čemu je nadziran 71 organizam te je jedan od njih i Aleurocanthus spiniferus.
"Uz spomenute aktivnosti, od prvog nalaza štetnika u Hrvatskoj također se sustavno radi na edukacijama poljoprivrednika i stručnjaka te na javnim kampanjama", kažu iz resornog ministarstva.
Tagovi
Autorica
