Pretraga tekstova
Gorku trulež jabuke izaziva polifagna gljiva Glomerella cingulata, koja se saprofitski razvija na različitim uzgajanim i divljim biljnim vrstama.
Gorku trulež jabuke izaziva polifagna gljiva Glomerella cingulata, koja se saprofitski razvija na različitim uzgajanim i divljim biljnim vrstama. Na plodovima jabuke taj parazit uzrokuje ujednačene, tamno smeđe, kružne pjege koje počinju na lenticelama i postepeno se šire. Kako objašnjava diplomirana inženjerka voćarstva Mica Spajić, na jednom se plodu može pojaviti više pjega. Ovisno o vanjskoj temperaturi one se postepeno šire i spajaju, dovodeći na kraju do potpunog truljenja ploda. Glomerella cinguelata formira toksine koji zaraženom plodu daju gorak ukus, po kojem je ova bolest i dobila naziv.
U razdoblju između dvije sezone ova gljiva preživljava u obliku peritecija i acervula na mumificiranim plodovima i micelijima u zaraženom izumrlom drvetu i rak-ranama. Napominje da infekcija plodova može nastati u bilo kojoj fazi vegetacije, ali je intenzivnija od sredine do kraja vegetacijskog perioda. Povećanje pjege na plodu je najbrže na temperaturi iznad 30◦C.
Kada je riječ o višnji, početne promjene na plodovima se pokazuju u obliku svijetlo smeđih, sitnih pjega ili ranica koje se s vremenom povećavaju. Oboljelo tkivo izumire i uliježe podsjećajući na antraknozne rane, po čemu je bolest dobila ime antraknoza plodova višnje. Tkivo u okviru pjega nekrotira, smežurava se i suši, što povlači propadanje i sušenje čitavog ploda. Na pjegama se formiraju svijetlo smeđe do ružičaste gomilice sastavljene od reproduktivnih organa parazita, poredane često u vidu koncentričnih krugova.
Gorka trulež jabuke se suzbija tako što se mumificirani plodovi, rak-rana i izumrlih grana uklanjaju, a vrlo je važno zaražene plodove odstranjivati tijekom trajanja vegetacije. Stručnjaci također preporučuju i primjenu fungicida na bazi prosimidona tijekom cijele vegetacije u intervalu 10-14 dana.
Foto: Alan Biggs / Flickr
Povezana biljna vrsta
Autor
Marinko Tica
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.