Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • PZ NAŠ LJEŠNJAK
  • 20.01.2023. 13:30
  • Zagrebačka, Velika Gorica

Samo udruženi lješnjikari mogu postići nižu cijenu repromaterijala i bolju prodaju lješnjaka

Bez udruživanja nema potencijala za napredak u uzgoju lješnjaka, čulo se na predstavljanju novoosnovane zadruge proizvođača lješnjaka Naš lješnjak u Velikoj Gorici

Foto: Marinko Petković
  • 325
  • 66
  • 0

"Tko se prijavi do 15. veljače u novoosnovanu zadrugu PZ Naš lješnjak ide s nama u prvu nabavu repromaterijala", kazao je Tomislav Haršanji, proizvođač eko lješnjaka i pokretač inicijative za osnivanje spomenute zadruge na predavanju u Velikoj Gorici koja je bila jedna od 14 postaja na njegovoj mjesečnoj turneji predstavljanja njezinog potencijala. Inače osnivački udjel ove zadruge iznosi 300 eura, a može se i vratiti dok je godišnja članarina 100 eura. 

"Naša snaga je u brojnosti i prednostima udruživanja. Nedavno se u Đakovu na prvoj konvenciji okupilo nas 95, a već imamo 186 zainteresiranih, što držim jednom trećinom od njihovog konačnog broja. Ti proizvođači imaju 806 ha pod ovom kulturom s urodom od 520 tona, od kojih je većina mladih nasada, što znači da za godinu, dvije možemo imati i tisuće, dvije tone uroda", nije krio zadovoljstvo Haršanji.

Uzgajate lijesku? Poljoprivredna zadruga Naš lješnjak poziva vas na predavanja

Isto tako, uvodno je rekao da on nema "sve odgovore", pogotovo što se tiče interesa najvećih proizvođača, u prvom redu PP Orahovice, koja je lani imala urod od 520 tona, vezane za ovu inicijativu. No, uspio je, isti dan je bio veći skup u Karlovcu, u Velikoj Gorici okupiti 30-ak zainteresiranih za udruživanje, od lokalnih pčelara do EU konzultanata, iako nisu svi odmah podržali spomenutu inicijativu.

Proizvodnjom se bavi 3.600 poljoprivrednika

Prema njegovim riječima, prvi korak je izrada aplikacije s popisom zadrugara, koji će imati pravo na nabavu, kako se očekuje, jeftinijih zaštitnih sredstava za zaštitu bilja. Podršku su, kaže, već iskazale i pojedine županije, što se tiče izgradnje skladišnih kapaciteta uz pomoć EU fondova, a plan je kroz nekoliko godina zajedničkog rasta, okupiti 500 do 600 zadruga iz svih kontinentalnih županija, koji bi imali do 3.000 ha pod lješnjakom.

Tomislav Haršanji u Velikoj Gorici je predstavio rad zadruge

Naime, prema podacima Agencije za plaćanje  u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, proizvodnjom lješnjaka se bavi 3.600 poljoprivrednika u RH.  Trenutno je, kaže Haršanji, poznato da se planira sadnja novih 250 ha, a od postojećih površina, malo više od pola je u konvencionalnoj (462 ha), dok je u ekološkoj proizvodnji 421 hektara. Haršanji očekuje da će ekološki uzgoj, bilo istarskog duguljastog, kao i rimskog-talijanskog, što su njegove sorte, rasti, a on je s ovim uzgojem počeo 2014. godine, dolazeći u poljoprivredu iz svijeta računala.  

Kako se čulo, prednosti zadružnog udruživanja, što istina ima i neke naslijeđene negativne konotacije, su višestruke u odnosu na neke druge oblike poslovanja, bilo da je to proizvođačka organizacija, udruga ili dioničko društvo. On je istaknuo da je ideja da se ugovor o prodaji robe preko zadruge potpisuje u rujnu, a da se interes za takav oblik poslovanja iskazuje u travnju, kako bi se na vrijeme mogla ispregovarati veća otkupna cijena. Ona je u rujnu prošle godine u Hrvatskoj iznosila 12 kuna po kilogramu, a u Italiji 18 kuna. "Nema on tamo zlatnu ljusku", istaknuo je Haršanji, koji je htio da ova zadruga, gdje su svi volonteri, ima upravu, a ne upravitelja, ali njegov prijedlog, kaže nije prošao.

Lješnjak može čekati bolju otkupnu cijenu

S druge strane, ističe, lješnjak nije višnja, s čijim je udruživanjem proizvođača probao još prije deset godina. Međutim to "nije išlo", jer se radi o proizvodu, koji može stajati, odnosno čekati bolju otkupnu cijenu na otvorenom tržištu. No, za to treba stvoriti nužne uvijete, te je cilj u svakoj kontinentalnoj županiji imati mikro skladišni prostor od 150 tona. Nadalje, upozorava, potrebno je riješiti pitanje vlage, što je većinu "sahranilo" nakon zadnje berbe te popraviti separiranje od nečistoća, što većina ne radi i niz drugih otvorenih pitanja kao što su ogromni kalibratori, koji imaju i pred kalibratore i sl.. Kako je kazao, samo laserski sorter, koji je precizniji od ljudskog oka, kod ručnog prebiranja, košta 200.000 eura.

Okupljeni proizvođači

Na predavanju je pušten i kratki film o velikoj tvornici u Azerbejdžanu, koja je zapravo tvornica tzv. prve prerade, sa 110 zaposlenih, jer je udio fizičkog rada, još uvijek, jako veliki. On drži da bi naši zadrugari istu trebali obići, kao i one u Italiji ili Turskoj, koje su vodeće zemlje u svijetu što se tiče uzgoja, ali i prodaje ovih plodova. Uz to, u plani je u rad zadruge, uključivanje struke iz bivše savjetodavne službe, ali i akademske zajednice, kako bi se napravio kvalitetni iskoraka u proizvodnji, bilo lješnjaka ili njegovih finalnih proizvoda, kao što su namazi, čokolade ili praline, kojih nema dovoljno iz domaće proizvodnje.

"Tavan promaju" trebaju zamijeniti sušare     

Haršanji je široko postavio platformu zadružnog udruživanja. Što se tiče prodaje, dozvoljeni su svi oblici, a drži da bi cilj trebala biti njegova prodaja u jezgri. Naime, sada taj oblik prodaje preferira 83 domaća uzgajivača, a radi se o 365 tona uroda, dok u ljuski prodaje 103 uzgajivača te se radi o 107 tona.   

Na predavanju je predstavljena i domaća infrastruktura, kao što je 11 velikih skladišta za 440 tona lješnjaka, 14 sušara, koje su sve više ključne u uzgoju, a one bi kapaciteta od jedne tone mogle u mjesec dana prosušiti 420 t, koji se mogu i zdrobiti, ali i tu treba biti racionalan jer se ne smije dogoditi da one deset dana rade, a 20 stoje nepotrebno od 30 radnih dana. No, sada se, još uvijek, na veliko koristi tradicionalna "tavan promaja", kako bi se odstranila vlaga. Navedena se i četiri stroja za prženje, odnosno pakiranje.

Vrijeme je za udruživanje proizvođača lješnjaka - osnivanje udruge ili trgovačkog društva?

U raspravi je više puta upozoreno na smanjivanje poticaja za 150 eura po ha za eko proizvodnju lješnjaka, koja je bila 650 eura, a sada je pretočena uzgajivačima oraha. Odgovarajući na upite, Haršanji je kazao da neće biti kooperantskih ugovora, barem što se tiče početka rada zadruge,  već da je ona moguća u budućnosti, kada za nekoliko godina, zadruga stasa. Uz to, drži da je dobro da udruživanje u zadruge nosi dodatne bodove na EU natječajima, ali su one izuzete kod dodjele poljoprivrednog zemljišta, gdje su prednost dobile proizvođačke organizacije.

OPG Damira Krznara iz općine Orle uzgojem ove kulture na 15 ha se bavi još od 2005. godine, a on drži da ne mogu dalje opstati, na otvorenom tržištu, bez udruživanje, jer, kaže, svi proizvođači imaju nekoga da lobira za njihove interese, osim uzgajivača lješnjaka, protiv kojih se vodi hajka da samo "beru poticaje".      


Fotoprilog


Tagovi

PZ Naš lješnjak Tomislav Haršanji Proizvodnja lješnjaka Zadruga Udruživanje OPG Damir Krznar


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

REKORDNI OSMI WINEOS Osmi međunarodni sajam vina, delicija i ugodnog življenja, WineOS održan je u petak 13. i subotu 14. siječnja 2023. u dvorani Gradski vrt u Osijeku. Bio je to najveći WineOS dosad na kojem se predstavio rekordan broj pr... Više [+]