Raste potražnja za orašastim plodovima, do 2050. povećanje proizvodnje za 11 puta?

Prednosti konzumacije orašastih plodova kao izvora hranjivih tvari i proteina su već dobro poznate, ali za svako povećanje njihove proizvodnje treba uzeti u obzir održivost vodnih resursa. Stručnjaci upozoravaju kako se u svijetu 74% ovih plodova proizvodi pod vodenim stresom što, dakako, uzrokuje velike gubitke vode.

Milijun tona badema godišnje proizvede se pod vodenim stresom

Naime, u Nebraski na Sveučilištu Twente stručnjaci su proučavali koliko se orašastih plodova proizvede pomoću navodnjavanja. Rezultat je pokazao da je od ukupne proizvodnje njih 74% uzgojeno pod vodenim stresom, od kojih je čak 63% uzgojeno pod velikim stresom i to u mnogim regijama svijeta. Najviše takvih slučajeva zabilježeno je u Indiji, Kini, Pakistanu, Bliskom Istoku, SAD i Mediteranskoj regiji. Vodeni stres nastaje kada potražnja za vodom premašuje raspoloživu količinu tijekom određenog razdoblja ili kada loša kvaliteta ograničava njezinu upotrebu.

Borba protiv mega farmi: Mljekari se okrenuli bademu i proizvodnji bademovog mlijeka

Što se tiče proizvodnje ovoga voća, ona se u najvećoj mjeri odnosi na uzgoj badema. Oko 1 milijun tona godišnje tog cijenjenog orašastog ploda proizvede se uz ogromnu potrošnju vode od čega čak 60% u Kaliforniji koja je poznata po njegovom uzgoju. Zatim slijede orasi sa 6,67 tona godišnje, pistacij s 0,36 tona i lješnjaci s 0,28 tona godišnje, navodi sciencedirect. U uzgoju kikirikija oko 8,7 milijuna tona godišnje se proizvede pod vodenim stresom i to najviše u Indiji i Kini, otkrili su istraživači.

Na mediteranskom području uz povećanu potrošnju vode uzgajaju se velike količine badema i lješnjaka, uključujući Španjolsku, Italiju, Grčku, Tursku, Izrael, Libanon, Libiju, Tunis i Maroko.

Proizvodnja orašastih plodova mogla bi se povećati za 11 puta

Autori studije su izračunali da ako bi se globalna populacija do 2050. godine pridržavala preporuka prehrane koja zahtijeva sve veći unos biljnih proteina iz orašastih plodova da bi se potražnja za njima povećala, a naravno i proizvodnja i to za 11 puta.

Nova prehrana: Porez na crveno meso i što više povrća na tanjuru?

Naime, jednu ovakvu dijetu je formirala skupina od 37 znanstvenika čineći komisuju EAT-Lancet. Među njima su zdravstveni stručnjaci, klimatolozi, poljoprivrednici i drugi. Trebalo im je dvije godine da smisle ovakav režim kojim će moći prehraniti 10 milijardi ljudi i pritom ne naštetiti planeti. Ovaj način prehrane uključuje konzumaciju 50 g dnevno orašastih plodova.

Što je važno za održiv uzgoj?

Budući da se mnogo orašastih plodova već proizvodi pod vodenim stresom, takav porast treba obaviti na održiv način jer njihov uzgoj već danas doprinosi negativnom utjecaju na resurse vode u različitim dijelovima svijeta.

Kako bi njihov uzgoj bio održiv, važan je odabir mjesta proizvodnje, integrirano upravljanje vodenim resursima i smanjenje gubitka hrane i otpadaka unutar opskrbnog lanca.