• Mega farme
  • 04.05.2019. 18:00

Borba protiv mega farmi: Mljekari se okrenuli bademu i proizvodnji bademovog mlijeka

Amerika je bila ponosna svojim dobro organiziranim poljoprivrednicima, no poljoprivreda SAD-a već dulje vrijeme pati od pritiska abnormalne moći svega nekoliko gigantskih agro korporacija. Proizvodnja bademovog mlijeka je jedan od primjera borbe protiv mega korporacija.

Foto: Pixabay/ajcespedes
  • 535
  • 105
  • 0

Čak 99% hrane dolazi s mega farmi. Zabrinjavajući je to podatak kojeg je nedavno objavio Sentience Institut iz Sjedinjenih Američkih Država. Prema dostupnim podacima u Americi 99,9% konzumnog pilećeg mesa dolazi iz tzv. "tvornica hrane“. Kad se govori o svinjskom mesu to iznosi visokih 98.3%.

Amerika je bila ponosna svojim dobro organiziranim poljoprivrednicima. Obiteljske farme, nekoliko puta krupnije od prosječnih europskih, bile su oslonac američke poljoprivredne ekonomije. Američki obiteljski zemljoradnici, pioniri u svjetskim tehnologijama i znanjima, zamjetnije su počeli nestajati u zadnjem desetljeću.  

Razvojem agrobiznisa organiziraju se intenzivne produktivne ekonomije koje idu u pravcu smanjenja troškova proizvodnje i povećanja dobiti. Problemi koji se vežu uz takve ekonomije su manji izbor hrane, kontrolirane cijene, neizmjerno štetan utjecaj na ruralno stanovništvo i bioraznolikost seoskih pejzaža.   

Migracije ruralnog stanovništva dodatno pomažu korporacijama u širenju njihovog poslovanja nauštrb lokalnog stanovništva. Poljoprivreda Amerike već dulje vrijeme pati od pritiska abnormalne moći svega nekoliko gigantskih agro korporacija. Šaka agrobiznis organizacija kontrolira preko 95% proizvodnje, prerade i distribucije. Lanac od polja do stola pripada mnogima, a ne samo nekolicini pohlepnih, navode iz neprofitne organizacije Farm Aid.

Sumrak američkog mljekarstva

Obiteljskim proizvođačima mlijeka gotovo je izgorjelo tlo pod nogama. Jednostavno, teoretski gledano, potrošnja mlijeka nije sustizala proizvodnju. Osnovnim ekonomskim zakonom, možemo konstatirati kako je negdje moralo "puknuti“. Profitabilnost i sigurnost proizvodnje mlijeka je unazad tridesetak godina potaknula mnoge na zanimanje tom granom. No, tehnološkim napretkom došlo je do velikih količina proizvoda koji se ne mogu potrošiti. Poznato je kako su Europski poljoprivrednici prošli kroz "mljekarsku krizu“. Rezultat niskih otkupnih cijena, ucjenjivanja od mljekarskih industrija i lanaca "modernih“ marketa, doveo je do propasti obiteljskih gospodarstava i pridonio je razvoju centraliziranih tvornica hrane.

Za razliku od europskih, američki poljoprivrednici su uvijek bili bogatiji u broju hektara i životinja na gospodarstvima. Ne planirane, prošlogodišnje niske otkupne cijene dovele su sumrak proizvođačima mlijeka diljem Amerike. Iako se tu radi o posjedima s 200 do 300 krava, poljoprivrednici su nemoćni pored korporacija. Velikim organizacijama je jednostavnije organizirati vlastitu proizvodnju mlijeka u tvornicama hrane, u kojima se nerijetko nalazi i po nekoliko tisuća životinja na jednom prostoru. Uskoro će preko 95% mlijeka biti proizvedeno unutar "grandomanskih farmi“, govore u Farm Aid organizaciji.

Poljoprivrednici u Americi suočavaju se s ekonomskom krizom i uništenjem mentalnog zdravlja. Nastala situacija dovodi do crnih scenarija. Prema Debbie Weingarten, novinarki The Guardian-a, posljednjih godina broj samoubojstava među poljoprivrednicima je dostigao neviđene razmjere. Vrlo ozbiljna situacija koja se presporo rješava. Razumjeti zašto se ljudi odlučuju na krajnje korake je vrlo komplicirano. Stoga potrebno je govoriti s poljoprivrednicima. Shvatit će se kako je vrlo teško živjeti pod stresom kojeg trenutno proživljavaju. Farmeri plačući daju izjave znajući kako je spas njihovih gospodarstava predalek. Amerika se okrenula prema korporacijama. Ovo nije po zakonu ekonomije. Stanje u sektoru proizvodnje mlijeka je posljedica kontroliranja hrane od strane nekoliko mega organizacija u želji povećanja profita, rekao je Dean Norton, proizvođač mlijeka iz Savezne Američke države New York.

Industrije hrane

Proizvodnja hrane se industrijalizirala, intenzivnije nakon Drugog Svjetskog rata. Širenjem urbanih sredina te povećanjem broja stanovništva potražnja za hranom je u stalnom porastu. Kako je poljoprivreda grana gospodarstva koja ima malen obrt uloženog, sve manje je pružala dostojan život seoskom stanovništvu diljem razvijenog Svijeta. Ekonomija kapitalizma razvila se na temelju uvećanja eksploatiranja resursa i smanjenju rashoda proizvodnje. Oni bogatiji s proizvodnim resursima su gazili siromašnije. Razvoj nastale situacije opisuje sljedeći podatak. U 2018. godini bilo je 93% manje poljoprivrednika u odnosu na 1980, prikazano je u podacima Sentience Instituta.

Broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava nastavlja padati. S druge strane, police supermarketa su neprestano pune. Koncentriranija proizvodnja hrane omogućila je korporacijama kontroliranje osnovne ljudske potrebe. Iz istog Instituta, izdani su podaci kako je 99% životinjske hrane proizvedeno u mega farmama. Pod životinjskim hranom podrazumijevaju meso, jaja i mlijeko. 98.2% proizvedenih jaja na američkom tržištu dolazi iz koncentriranih proizvodnji. S druge strane, gotovo ništa od proizvedenog svinjskog i pilećeg mesa na tržištu nije uzgojeno na tradicionalnim gospodarstvima, poštivajući dobrobit životinja. Kada se govori o goveđem mesu slika je nešto bolja. Na policama trgovina može se pronaći 29.6% govedine proizvedene na obiteljskim gospodarstvima.

Poljoprivrednici i mnoge neprofitne organizacije se bore raznim načinima kako bi osvijestili potrošače o važnosti izvora hrane. Pored toga, mnogi poljoprivrednici ostavljaju tradicionalne djelatnosti te se okreću dohodovnijim. Primjer je proizvodnja badema.

Kalifornijski proizvođači mlijeka se okreću proizvodnji badema

Trendovi konzumiranja hrane pomno su promatrani od kalifornijskih proizvođača mlijeka. Promoviranjem zdrave prehrane nova tržišta se otvaraju. Shvatili su to i mnogi poljoprivrednici koji ne žele napustiti "proizvodnju mlijeka“. Proizvodit će i dalje mlijeko, ali ne životinjsko. Trenutno, popularnije je bademovo. U posljednjih nekoliko godina porastao je trend sadnje badema na nekadašnjim pašnjacima i poljima kukuruza u Kaliforniji. Prema riječima Richarda Waycotta, predsjednika udruge Kalifornijski bademi, potražnja će kontinuirano rasti u narednim godinama. Razlog tome je svijest potrošača o klimatskim promjenama i kvaliteti nutrijenata hrane.

Potražnja za bademovim mlijekom je u stalnom porastu, 7% godišnje. Sve više Amerikanaca traži proizvode od njima poznatih proizvođača. Također, traže mlijeko od badema, jer je lokalno proizvedeno, zdravo, proizvodnja je manje štetna po okoliš i ne dovodi se u pitanje dobrobit životinja. 

Proizvodnja bademovog mlijeka je jedan od primjera borbe protiv mega korporacija s jedne i druge strane stola, tj. proizvođača i potrošača. Američka poljoprivreda je pod ozbiljnim pritiskom. U toj situaciji mnogi koriste vlastita znanja i dostupne resurse kako bi ostali raditi na svojim posjedima okrećući se drugim, dohodovnijim granama.


Povezana biljna vrsta

Badem

Badem

Sinonim: Bajam, mendula | Engleski naziv: Almond | Latinski naziv: Prunus amygdalus

Badem predstavlja cijenjeno, vrlo kalorično i hranjivo voće, kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu. Plodovi sadrže kvalitetne masnoće, bjelančevine, ugljikohidrate,... Pročitaj više »

Tagovi

Amerika Hrana Korporacije Industrija Mlijeko Meso Badem


Autor

Vladimir Miloš

Vladimir Miloš je magistar ekonomije sa specijalizacijom u poljoprivredi. Studirao i radio u Kraljevini Nizozemskoj, radio na mnogim međunarodnim projektima, dobitnik dvije dekanske nagrade, svojevremeno urednik studentskog časopisa "Plug". Poruka: Riskiraj! - Ako pobijediš bit ćeš sretan, a ako ne pobijediš bit ćeš mudriji.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nastavak sa češnjakom - i dalje izgleda dobro