Dalmacija je zabilježila jednu od lošijih maslinarskih godina, na pojedinim lokacijama urod je bio prepolovljen. Gledano geografski, najveći pad proizvodnje prošle godine zabilježila je Splitsko-dalmatinska županija dok je Istra ostvarila najbolje rezultate.
Proizvodnja maslina i maslinovog ulja u protekloj godini (2018) bila je predmetom analize savjetodavaca, a čiji su rezultati predstavljeni na 21. Noćnjaku koji se ovih dana održava u susjednoj BiH, u Neumu.
Osvrt na vegetacijsku sezonu i njene specifičnosti pripremili su agronomi Ministarstva poljoprivrede, Ivana Tomac Talajić i Frano Mihlinić, a koje je okupljenim maslinarima predstavio Zdravko Tušek, prvi čovjek savjetodavaca.
Oni ispred nekadašnje Savjetodavne službe, a sada Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i šumarstva i nadalje obavljaju istu zadaću na postojećoj infrastrukturi koja postoji u svim županijama i 120 ureda diljem RH.
Mjerenja su pokazala kako je srednja sezonska temperatura bila veća od prosjeka, dok su oborine bile ispodprosječne. Jaka zima koja je prethodila prouzočila je u mnogim nasadima izmrzavanje mladih izboja, pa su ti maslinari najčešće obavili nešto jaču rezidbu, a kako bi umanjili štetu.
Dodatno, hladna frotna sa sjevera sredinom ožujka desetkovala je pojedine nasade.
Dalmacija je zabilježila jednu od lošijih maslinarskih godina, na pojedinim lokacijama urod je bio prepolovljen. Gledano geografski, najveći pad proizvodnje prošle godine zabilježila je Splitsko-dalmatinska županija dok je Istra ostvarila najbolje rezultate.
Ukupni nacionalni rezultati za 2018. godinu kažu da je proizvedeno 28.540 tona maslina dok je od njih napravljeno 31.131 hektolitara ulja.
Hrvati troše tek 1,5 litru maslinovog ulja po glavi stanovnika godišnje
"Sve ćemo češće, uslijed klimatskih promjena imati ovakve situacije. To je izazov koji je pred nama, jer ćemo morati analizirati ponašanje pojedinih sorata, pa i korigirati ustaljene agrotehničke praske", komentirao je Tušek pokazatelje protekle sezone.
U tome se traži i pomoć tehnologije pa tako savjetodavci najavljuju širenje mreže od 150 postojećih agroklimatskih stanica na ukupno 400 kroz naredne 3 godine, a u suradnji s DHMZ.
Dr.sc. Frane Strikić sa Sveučilišta u Splitu pojasnio je utjecaj vremenskih priika na proizvodnju maslina. "Jake zime događaju se ciklički svakih 15 do 20 godina", kaže doktor Strikić te dodaje kako su oštećenja na maslinama različitog stupnja - od izmrzavanja lista pa do cijelog stabla, ovisno o lokalitetu.
"Prošle godine smo imali izmrzavanje 25. i 26. veljače 2018. kada je i bez iznimno velikih minusa došlo do šteta, a ponajviše radi iznadprosječno toplog vremena u siječnju iste godine. Zbog toga je maslina već bila u vegetaciji pa su štete zabilježene i na najboljim maslinarskim područjima", saznali smo od Strikića.
Struka kaže kako je kod obnavljanja maslina važno prvo utvrditi stupanj oštećenja. Obnova stabla traje 3 do 4 godine, a da bi ona bila učinkovita potrebno je primjenjivati i agrotehničke i pomotehničke mjere i zaštitu.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Evo kako se obavlja berba badema kod najvećeg hrvatskog proizvođača
Za suzbijanje kovrčavosti lišća breskve važno je kasno jesensko tretiranje
Najveći nasad šljive u Hrvatskoj velik kao 50 prosječnih nogometnih igrališta
Regionalni distribucijski centar u punom pogonu: komore pune jabuka
