Hrvati troše tek 1,5 litru maslinovog ulja po glavi stanovnika godišnje

Ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, doc.dr.sc. Krunoslav Dugalić, jučer je na 21. okupljanju maslinara Noćnjak 2019. iznio podatke o proizvodnji i potrošnji maslinovog ulja u Hrvatskoj. Tom prilikom odgovorio je i na pitanja novinara.

Često se rabe različiti podaci, na otvorenju je bilo riječi o 6 milijuna stabala, a u petak ste iznijeli konkretnu brojku od 3,7 milijuna maslina? Spominjali ste i da proizvedemo samo jednu litru maslinovog ulja po stablu masline? 

Govorili smo o podacima koje trenutno imamo evidentirane, od strane APPRRR-a iz Arkoda, a ovi drugi se odnose na Državni zavod za statistiku. Imamo nešto više od 3 milijuna i 700 tisuća stabala u sustavu potpora. Količina uvoza maslinovog ulja jednaka je našoj proizvodnji, čime se ostvaruje samodostatnost ulja oko 50%, a kada govorimo o količinama, uvozimo oko 3,5 milijuna litara ulja. 

U Neumu najavljena izgradnja novih skladišnih i preradbenih kapaciteta

Bilo je riječi i o relativno maloj potrošnji  maslinovog ulja po glavi stanovnika u Hrvatskoj?

Potrošnja po glavi stanovnika jest mala, ali velika je razlika u potrošnji kada govorimo o mediteranskim zemljama te zemljama srednje Europe. Ta razlika je od 10-12 litara ulja po glavi, pa do svega  1,5 - 2 litre ulja. I u Hrvatskoj sigurno postoji takva razlika, a ovdje govorimo o potrošnji od 1,5 litre u nas, no mi smatramo da je ta potrošnja realno i nešto veća.

Bilo je riječi i o "nadstandardu", nešto o čemu se priča već duže vremena kao o putu kojim hrvatska maslinarska proizvodnja treba ići. U kojoj je to sada fazi, kada možemo očekivati njegovu primjenu?

Nadstandard postoji već u mjerama Ruralnog razvoja, mogu se povlačiti sredstva i za nacionalne oznake. U Hrvatskoj, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede radimo na izradi Pravilnika, odnosno na prijedlogu nacionalnih oznaka koje želimo implementirati kod hrvatskih proizvođača na poljoprivredno-prehrambenim proizvodima jer bi kroz taj sustav mogli ići i u promociju ovih proizvoda. Time bi otvorili prostor našim poljoprivrednim proizvođačima na povlačenje dodatnih sredstava, ali isto tako dizali njihovu konkurentnost, a i našim građanima jasno označili te proizvode. Važno je da znaju kako iza tih proizvoda stoji određeni nadstandard u smislu sigurnosti i sljedivosti.