Proljetna gnojidba trajnih nasada

Za dobar i kvalitetan prinos voćnjaka, maslinika i vinograda potrebno je osigurati sva potrebna hraniva u tlu, a naročito dušik koji je jedan od najvećih pokretača rasta i razvoja s izraženim prinosotvornim djelovanjem. Za prihranu dušikom koriste se UREA N 46 ili KAN N (MgO) 27 (4,8), ali i dušično sumporna gnojiva, Petrokemijas NS 20-24 i ASN NS 26-15. Mineralna gnojiva s dušikom poželjno je rasporediti u 2 ili više obroka radi što bolje iskoristivosti i učinkovitosti, ali i izbjegavanja gubitaka u tlu.

Dušična gnojiva za vaše nasade

Primjena dušičnih gnojiva u voćnjacima, vinogradima i maslinicima slijedi od veljače pa do kraja travnja (eventualno još početkom svibnja) kada se unosi u tlo ili rasipava pred kišu. Izuzetak su maslinici i agrumi jer se prihranjuju kasnije uslijed dugog razdoblja plodonošenja.

Za prihranu na neutralnim i kiselim tlima preferira se KAN i UREA. KAN sadrži 50 % dušika u amonijskom, a 50 % u nitratnom obliku. Također sadrži 4,5-5,5 % magnezija (MgO) i kalcija 6,5-8,5 % CaO. Urea je sporodjelujuće vodotopljivo bijelo kristalno gnojivo s visokom koncentracijom dušika 46 % N. Urea je vrlo kvalitetno gnojivo sa širokom primjenom, ali ju je potrebno pravilno primijeniti, plitko ukopati ili primijeniti na vlažnom odnosno zatravljenom tlu.

Petrokemijas (NS 20-24) i ASN (NS 26-15) su gnojiva sa sumporom i dušikom i opskrbljuje nasade s dva bitna hranjiva. Sumpor je izuzetno značajan za brojne fiziološke procese koji povisuju sadržaj suhe tvari i šećera u voćaka i vinove loze te randman ulja u maslina. Dušično-sumporna gnojiva poželjna su posebice na alkalnim tlima gdje omogućuju snižavanje visokog pH tla, a na taj način omogućuju lakšu dostupnost fosfora i mikroelemenata korijenu.

Ekološka prednost sumporno-dušičnih gnojiva

Navedena sumporno-dušična gnojiva, odlikuju se dobrim fizikalno kemijskim svojstvima i lako su pristupačna biljkama. Imaju ekološku prednost jer postupno oslobađaju dušik čime su smanjeni gubici ispiranja u okoliš i pogodni su za površinsku namjenu. Isto tako, ne hlape i nema emisije dušičnih plinova čime su prikladna za primjenu u hladnijim i sušnijim uvjetima.

Za trajne nasade preporuča se 100-120 kg dušika na hektar s tim da prvi obrok ne prelazi 60-77 kg po hektaru. Ukoliko se gnoji UREOM u prvom obroku dodaje se 130-160 kg/ha (13-16 g/m²), a nakon tri do četiri tjedna još 100-150 kg/ha (10-15 g/m²).

Ako se prihranjuje KAN-om ili ASN-om, količine iznose 350-400 kg/ha (35-40 g/m²) s tim da se podijeli na dva obroka 230-285 kg/ha + 110 -150 kg/ha (23-28 g/m²⁺ 11-15 g/m²).

Ukoliko se ne gnoji cijela površina vinograda već pojedinačno po trsu, tada se prihranjuje s 40-50 grama UREE ili 70-80 g KAN-a ili ASN-a ili pak sa 80-100 g Petrokemijasa. Navedene količine podijeliti u dvije prihrane po trsu iz već spomenutih razloga.

Brži start i razvoj višegodišnjih nasada

Vinovu lozu, maslinu i voćke potrebno je prije cvatnje opskrbiti svim elementima, a posebno s mikroelementom borom (Fertina B) kao i kalcijem (Fertina Ca) zbog uspješnog zametanja plodova, a na taj način i sveukupni prinos na kiselim tlima. Na karbonatnim tlima uz bor potrebno je dodati i mikroelemente željezo (Fertina Fe) i cink (Fertina R).

Prihranom trajnih nasada osigurat će se brži start i razvoj višegodišnjih nasada u trenutnom vegetacijskom ciklusu, siguran razvoj i kvalitetniji plod te zametanje novih cvjetnih pupova za sljedeću godinu.

Za više informacija o proljetnoj gnojidbi i spomenutim gnojivima možete se obratiti tvrtki Petrokemija d.d. na jedan od niže navedenih kontakata.

Autorica: mr. sc. Sanja Biškup

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor