Trava u voćnjacima čuva vlagu i organske tvari, sprječava eroziju tla, olakšava rad mehanizacije. Osim otkosa, za malčiranje se može koristiti i sijeno, slama, kukuruzovina.
Iako prije nije bilo tako, posljednjih godina se pokazalo da nije dobro ako se međuredni prostor u voćnjaku održava bez trave. Zašto?
Klimatske promjene koje su iz godine u godinu sve više izražene, naročito tijekom ljeta, dovode do bržeg isušivanja tla i pojačane transpiracije vlage što u voćnjacima može dovesti do problema. To se posebno odražava na razvoj mladih stabala, tim više ako se ne navodnjavaju koliko je potrebno.
Iako korijen voćke u prvim godinama razvoja nije puno udaljen od korova, redovnim košenjem travno-djetelinskih smjesa i njihovim ostavljanjem u nasadu doći će do pojačane mikrobiološke aktivnosti u tlu, fiksiranja dušika i razlaganja tvari što će dati dovoljno hrane korijenu kada voćka počne s plodonošenjem. Tako se stvara i humus koji je sve više deficitaran u našim zemljištima.
U plodnoj Slavoniji je primjerice sadržaj humusa u mnogim područjima ispod tri posto što nije dobro za bilo koju proizvodnju.
Isto tako, događa se da ljetni pljuskovi donose ogromne količine oborina, u kratkom roku, što otežava rad mehanizacije. U većini područja zemljište je teško, zbijeno, glinovito i jače kiše dovode do stvaranja većih gruda, odnosno, njihovog zbijanja što dovodi do proklizavanja kotača i otežanog rada mehanizacije.
U slučaju prekomjernog vlaženja, trave jače transpiriraju pa korijen neće imati posljedice od previše vode. Njima se smanjuje i erozija, gubitak organske tvari iz tla i sprječava odljev stakleničkih plinova.
Ovakav oblik održavanja tla je najčešći u suvremenim voćnjacima. Travni pokrivač može se zasnovati od višegodišnjih trava, travno-djetelinskih smjesa ili djetelinsko-travnih smjesa. Koje od njih će se koristiti, ovisi o klimatskim prilikama i svojstvima tla. To su uglavnom mješavine trava i mahunarki (leguminoza) gdje prve razvijaju zelenu masu, a druge osiguravaju dušik.
Kada je riječ o travno-djetelinskim i djetelinsko travnim smjesama, najčešće se koriste talijanski i engleski ljulj s bijelom i crvenom djetelinom te smiljkitom.
Trava između redova omogućava lakši rad strojeva prilikom košenja, frezanja ili prskanja voćaka. Na tržištu postoje brojni tipovi kosačica za košenje međurednog prostora. Osnovno je da se ne dozvoli da izraste visoko (najviše 20 centimetara) jer je tada košenje otežano i često dovodi do zastoja u radu.
Mogu se koristiti i rotacijske kosačice s noževima koje usitnjavaju travu, ali i u slučaju njihove upotrebe, ne smije se dozvoliti njezin previsoki rast.
Treba napomenuti kako je zatravljivanje trajnih nasada jedna od IAKS mjera iz Programa ruralnog razvoja RH, a visina potpore je 356,92 eura po hektaru nasada.
U oba slučaja, bilo da se trava kosi ili sitni, od velike je važnosti njeno ostavljanje na parceli. Može se ostaviti na mjestu na kojem je pokošena, odnosno usitnjena, a može se staviti i oko stabala što zovemo malčiranjem.
Za ovu se tehniku mogu koristiti i sijeno, slama, kukuruzovina, a pozitivni učinci ogledaju se u tome što se smanjuje erozija, poboljšava struktura zemljišta, smanjuje rast korova i čuva vlaga, koja je posebice potrebna u ljetnom periodu. Malčiranje se obavlja u proljeće ili ljeti, ako su izražene oborine, pa dolazi do novog rasta.
Ako se zemljište oko voćaka ne obrađuje frezom pipalicom, malčiranje predstavlja najbolju zamjensku mjeru za smanjenje populacije korova.
Posljednjih godina pokazalo se da ga je najbolje vršiti s travom i granama koje ostanu ispod stabala, nakon rezidbe. Grane se sitne malčerom zakačenim na traktor koji ih melje na veličinu koja neće predstavljati problem kasnijem košenju u međurednom prostoru.
Zašto je važna obrada tla u voćnjacima? Koje greške izbjeći?
U razvijenim voćarskim zemljama smjesa trava i grana stavlja se, u debljem sloju, u redni prostor, sprječavajući tako razvoj korova. Da bi se to osiguralo, potrebno je redovno raditi ljetnu i zimsku rezidbu u voćnjacima kako ne bi došlo do stvaranja debelih kapa na vrhovima stabala koje se teško mogu usitniti malčerima.
Tagovi
Autor
Partner
Agroklub d.o.o. HR
Greške mogu skupo koštati: Zašto dinja/pipun nema slatkoću kakvu očekujete?
Znanstvenici otkrivaju golemo bogatstvo samoniklih maslina
Europa ostaje bez 15 posto uroda jabuka, Hrvatska očekuje rast veći od 30 posto
Japanska malina - rijetka, ali dobra za zdravlje
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Mirela Benko Za svoje godine ja sam ti jako neozbiljan, i kada ima problema nekako to volim kroz šalu provesti. Omak ne se meni i na AgroKlubu koja Više [+]
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Mirela Benko Da sam ja gospodin sad bi sjedio na Havajima 🤣🤣🤣🤣 i lovio cure🙊. Ma u svakome selu ima problema, ovo sa domačim svinjama itd..zakazali Više [+]
