Potkornjak - koje su mjere zaštite i kada imaju svrhu

Potkornjaci (Scolitidae) su tipični štetnici drva jer provode život pod korom ili u samom drvu. To su kornjaši dimenzija 1-8 mm, valjkastog, okruglastog ili jajolikog tijela, crne ili smeđe boje. Ličinke su bijele s tamnom glavom i nemaju noge.

Osim što su čestI štetnici šuma, napadaju i ukrasno drveće, voćnjake i vinograde. Rupice na stablu ili granama voćaka ukazuju na prisutnost potkornjaka kojega se još naziva i drvenar.

Uvjeti koji prethode masovnoj pojavi ovih štetnika poglavito su klimatski, ali značajno je i opće i zdravstveno stanje nasada. Najčešće napadaju oslabljena i oštećena stabla od suše, mraza ili tuče. Pri jačoj brojnosti potkornjaci mogu napasti i mlađa stabla, posebice ako se plantažni nasadi nalaze u blizini šuma. 

Najznačajnije dvije vrste potkornjaka na našem području su mali voćni potkornjak (Scolytus rugulosus) i voćni sipac (Xyleborus dispar).

Biologija potkornjaka

Prva generacija potkornjaka javlja se rano u proljeće. Let traje dosta dugo. Nakon parenja ženke traže odgovarajuće stablo u koje se ubušuju. Bušotine se nalaze u zoni pupa ili drugdje u deblu ili granama. Buše hodnik dugačak nekoliko centimetara. Od tog hodnika odvajaju se ogranci prema gore ili dolje, paralelno s osovinom stabla ili grane. Ženke odlažu u prosjeku 50-ak jaja.

Po načinu prehrane, potkornjaci se dijele na drvaše i gljivaše. Ličinke drvaša hrane se drvnim sokom, a ličinke gljivaša kao što je vrsta voćni sipac (Xyleborus dispar) gljivicama roda Ambrosia. Napadnuto mlado stablo ili sadnica mijenja boju kore, listovi postaju manji, latice cvijeta su bez boje, a ubrzo uslijedi sušenje izdanaka i cijele biljke. Ličinke koje se hrane gljivicama ne buše dalje hodnike. U jesen se ličinke kukulje pa prezime odrasli kukci.

Mjere zaštite

Ukoliko se odstrane polusuhe grane i oslabljena stabala u voćnjaku smanjuje se mogućnost naseljavanja potkornjaka. Već napadnuta stabla treba rano u proljeće prije nego izađu odrasli oblici uklanjati iz nasada i spaliti, obzirom da štetnik prezimljava u njima.

U proljeće prije kretanja vegetacije, a najkasnije do prve pojave stadija "mišjih uši" preporuča se postaviti mirisne lovne mamce. Mamci se sastoje od vizualnih atraktanta u obliku crvenih ljepljivih ploča u kombinaciji sa posudama punjenim 94 % etilnim alkoholom razrijeđenim s vodom u omjeru 1:1 koje privlače odraslog kukca. Plastične boce je potrebno pričvrstiti blizu debla u visini očiju te pri vrhu treba izbušiti rupice.

Dovoljno je postaviti jednu crvenu ljepljivu ploču i posudu s alkoholom na hektar za praćenje prisutnosti ovih štetnika. Ukoliko se utvrdi prisutnost potkornjaka u voćnjaku broj mamaca bi se trebao povećati na 8-10 na hektar kako bi se utjecalo na smanjenje populacije ženki. Mogu se koristiti kupovne križne ploče npr. Rebell Rosso ili napraviti mamce u kućnoj izvedbi. 

Kemijsko suzbijanje otežano kada se već pojave

Zbog nepraćenja leta štetnika insekticidi se primjenjuju prekasno kada se potkornjak već ubuši u drvo pa je kemijsko suzbijanje ovih štetnika veoma otežano i obično daje slabe rezultate!

Suzbijanje potkornjaka je moguće i uštrcavanjem hlapivih insekticida pojačane koncentracije u bušotine na stablima. Ova je mjera moguća u manjim nasadima uz okućnice ili vikendice, odnosno na pojedinačnim stablima.

Ukoliko se prekasno utvrdi napad, poglavito u mladim voćnjacima, ponekad ne preostaje ništa drugo nego izvaditi pojedina jako oštećena stabla.

Na malim površinama krečenje stabala može imati važnu ulogu u smanjenju brojnosti. Okrečena stabla manje se zagrijavaju tijekom zime te se smanjuje opasnost od izmrzavanja i naseljavanja potkornjaka.

Krečenje stabala - koje je najbolje vrijeme?

Prirodni neprijatelji potkornjaka razne skupine kukaca: neki kornjaša, kusokrilaca, neke vrste osa najeznica te parazitske ili predatorske muhe kao i pojedine grabežljive grinje, a od ptica: brgljezi, zebe, djetlići i pastirice, stoga je potrebno poticati njihovu brojnost.

Autorica: Marija Prnjak, dipl. ing., Ministarstvo poljoprivrede
Izvor: www.savjetodavna.hr