Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita voćnjaka
  • 08.04.2009.

Palež cvijeta i sušenje grančica koštičavog voća

Vrlo je česta pojava da za kišovita proljeća dolazi do naglog posmeđenja i sušenja cvjetova i grančica koštičavog voća. Neiskusni voćari često griješe i uzrokom nastalog stanja smatraju mraz i niske temperatura, a zapravo je riječ o bolesti čiji je uzročnick gljivica Monilinia laxa.

  • 8.485
  • 377
  • 0

Gljivica napada različite vrste koštičavog voća kao što su višnja, trešnja, marelica, breskva, nektarina i šljivu. Posljedica napada, osobito osjetljivih sorata navedenih vrsta, je masovno propadanje cvjetova i sušenje grančica, a nakon nekoliko godina uzastopnog napada uzročnika bolesti dolazi do propadanja grana, dijelova krošnje pa i cijelih stabala. Osim toga, gljivica u dozrijevanju uzrokuje i trulež plodova.

Znakovi bolesti najuočljiviji su u razdoblju cvatnje i neposredno nakon cvatnje. Napadnuti cvjetovi posmeđe i naglo se osuše, a zatim dolazi i do sušenja grančica. Takve grančice s osušenim cvjetovima izgledaju kao da su spaljene vatrom.

Uzročnik bolesti prezimljuje u rak ranama napadnutih grančica ili zaraženim mumificiranim plodovima koji ostaju na granama tijekom zime. Na njima se za kišovita proljeća stvara obilje konidija koje nošene vjetrom i kišom dospijevaju na cvjetove koštičavog voća i najčešće preko njuške tučka ostvaruju zarazu. Posljedica zaraze je posmeđenje i venuće cvjetova. Iz zaraženog cvijeta gljivica prodire u grančicu u kojoj izlučije toksine te dolazi do sušenja grančice, a sam uzročnik prodire dublje u drvo stvarajući rak-rane. Kada u razdoblju cvatnje često pada kiša bolest se vrlo lako i brzo širi, a prevladava li u cvatnji lijepo i suho vrijeme ne dolazi do zaraze i nema sušenja cvjetova i grančica.

U nasadima košičavog voća potrebno je provoditi agrotehničke i kemijske mjere suzbijanja ove bolesti. Voćnjake treba podizati na prozračnim položajima te izbalansirati gnojidbu dušikom. Vrlo je važno prilikom rezidbe odrezati i ukloniti iz nasada sve zaražene izboje i grane te poskidati sve zaražene plodove tzv. mumije. Odrezane zaražene grane i sakupljene mumije najbolje je spaliti, a nikako ostaviti u voćnjaku i malčirati jer predstavljaju izvor zaraze u narednoj sezoni.

Kemijske mjere zaštite počinju primjenom fungicida na osnovi bakra u razvojnoj fazi bubrenja pupova, a nastavljaju se prskanjima u periodu cvatnje. Prvo prskanje u cvatnji provodi se najčešće kad je otvoreno 10% cvjetova, a ako je tijekom cvatnje kišovito vrijeme potrebno je još jedno ili dva prskanja. Zaštitu je najbolje izvršiti prije prognoziranog kišnog perioda.

U Hrvatskoj su za zaštitu koštičavog voća od paleži cvijeta i sušenja grančica registrirani organski površinski fungicidi Ronilan DF, Konker, Kidan, Lupo, Sumilex 50 FL, Teldor SC 500 te organski sistemični fungicidi i sistemični fungicidi s ograničenom pokretljivošću Bavistin FL, Zino, Anvil 5 SC (dozvoljen do 30. 06.2009.), Rotondo (dozvoljen do 30. 06.2009.), Almaks (dozvoljen do 30. 6. 2009.), Folicur WP 25, Octave 50 WP i Signum DF. Preporuka je za prva tretiranja koristiti sistemični fungicid, a za kasnija fungicid s površinskim djelovanjem. Kemijske mjere zaštite voćaka u periodu cvatnje potrebno je provoditi predvečer, odnosno u vrijeme kada ne lete pčele.

Autor: Mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan


Izvori

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede


Tagovi

Voćarstvo Zaštita voćnjaka


Partner