Tri godine nakon radikalnog zahvata u masliniku obitelji Lepur kod Benkovca, znanstveni tim Sveučilišta u Zadru predstavio je egzaktne rezultate istraživanja koji dokazuju: polikonična vaza donosi dvostruko brže nakupljanje ulja, čuva zdravlje stabla i rješava problem nedostatka radne snage
"Škare određuju prinos“, govorio je svojedobno legendarni zadarski agronom dr. Ante Medin. S tom se zlatnom maksimom u potpunosti slaže i njegov mlađi kolega doc. dr. sc. Šime Marcelić s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru. No, Marcelić toj formuli danas pridodaje i rast, cvatnju, rodnost, kvalitetu te - ono najvažnije - dinamiku nakupljanja ulja u plodu masline.
Sve to potvrdilo je trogodišnje istraživanje u sklopu projekta OLIVE–EduTech (punog naziva "Interdisciplinarni pristup praćenju fiziološkog odgovora masline na različite intenzitete rezidbe uz razvoj znanja i prijenos vještina na dionike"), čije je opsežne rezultate Marcelić predstavio na velikoj terenskoj prezentaciji u masliniku i uljari obitelji Lepur u istoimenom mjestu kod Benkovca. Događaj je privukao veliki broj studenata, proizviđača, stručnjaka i zaljubljenika, koji su u Lepure stigli iz Zadarske, susjedne Šibensko-kninske županije, pa čak i iz susjedne Bosne i Hercegovine. Viđeni su i Tomislav Bulić, gradonačelnik Benkovca, Katerina Skelin i drugi dužnosnici.
Maslinik tvrtke Lecor d.o.o., u vlasništvu poznatog menadžera Branimira Lepura, koji se prostire na surovom, plitkom i skeletnom tlu Ravnih kotara, bio je idealan poligon za znanost. Nakon stručne i praktične radionice, Lepur je proveo sudionike kroz nasad s 4000 stabala, podignut na crvenici na 150 metara nadmorske visine u netaknutom okruženju, u potpunosti u ekološkom uzgoju. Sastoji se od dva dijela: starijeg u kojemu su masline navršile 22 godine i mlađeg s stablima podignutim prije 12 godina.
"Tu smo na razmeđi Ravnih kotara i Bukovice. Prije ovdje ništa nije bilo posađeno", s ponosom ističe Lepur.
Upravo na tom mjestu sve je i počelo u ožujku prije tri godine. Uz suglasnost vlasnika, tada je provedena radikalna reformacijska rezidba s ciljem preoblikovanja stabala u polikoničnu vazu. Podijeljena su u tri skupine prema intenzitetu zahvata: slaba, umjerena i jaka rezidba, uz nerezana kontrolna stabla, kako bi se sustavno pratilo njihovo obnavljanje i fiziološki odgovor.
Jedno od ključnih pitanja okupljenih proizvođača bilo je na koji način znanstvenici prate postotak ulja i kako izbjegavaju zamku "lažnih randmana" u kasnu jesen.
"Naša dosadašnja opažanja u Lepurima pokazuju da se masline nakon rezidbe razlikuju u vegetativnom prirastu, cvatnji i nakupljanju ulja. Kod rezanih stabala zabilježili smo snažniji rast novih izboja i povoljnija obilježja cvatnje, uključujući veći udio hermafroditnih, odnosno funkcionalno dvospolnih cvjetova. To je važan pokazatelj potencijala za zametanje plodova, iako samo po sebi još ne jamči veći urod", naglasio je Marcelić.
Osenčenost krošnje utječe i na bolesti. Rezidba propušta više svjetla i zraka, što dokazano smanjuje uvjete pogodne za razvoj paunova oka. U projektu se NIR spektroskopijom (bliskom infracrvenom svjetlošću) i optičkim senzorima prati razvoj plodova nakon različitih intenziteta zahvata. NIR analizator omogućuje brzo i ponovljivo mjerenje sadržaja ulja u plodu iz tjedna u tjedan, zorno pokazujući dinamiku nakupljanja ulja.
Pritom je, kaže Marcelić, ključno pratiti udio ulja u suhoj tvari. Tijekom dozrijevanja plod zbog suše ili bure gubi vodu, zbog čega se udio ulja u svježem plodu u uljari prividno povećava, iako njegovo stvarno biološko nakupljanje tada miruje. Mjerenje suhe tvari zato daje realniju sliku.
A rezultati su iznenadili mnoge tradicionaliste.
"Dosadašnja mjerenja upućuju na to da se u plodovima jače rezanih maslina ulje nakuplja brže nego u plodovima nerezanih i nenavodnjavanih stabala. U pojedinim usporedbama razlika u promjeni sadržaja ulja približava se dvostrukoj vrijednosti! Upravo sustavnim mjerenjima kroz više rokova i sezona želimo potvrditi koliki je stvarni učinak rezidbe", otkrio je dr. Marcelić.
Iako egzaktne brojke idu u prilog modernom uzgojnom obliku, dio dalmatinskih maslinara i dalje pruža otpor otvaranju krošnje. Dio otpora proizlazi iz nedovoljnog poznavanja ovog oblika i načina na koji se stablo nakon rezidbe obnavlja.
"Maslinari su oprezni i zbog prinosa: jača, radikalna rezidba radi obnove krošnje može ga smanjiti tijekom prve tri godine. Mnogima je teško prihvatiti taj kratkoročni gubitak, osobito ako im urod predstavlja važan izvor prihoda. Obnova se zato odgađa, iako stablo s vremenom postaje sve teže održavati i brati. Ipak, taj se stav polako mijenja kroz ovakve edukacije na terenu", otvoren je Marcelić.
Znanstvenici su srušili i česti mit o tome da gusta krošnja štiti plod od sunca. Marcelić je podsjetio na riječi koje je još davne 1901. godine zapisao Marko Vrsalović: "Maslina rodi samo na onim mladicama, što ih sunce ogrijava. Jalove su u hladu i guštini. Mladici od jedne godine, izbacuje resu, na ljetorasu, njezin cvijet, i u njem zameće plod. Najrodniji su osrednje jaki ljetorasi, što su opruženi ili pognuti.“
"Cilj polikonične ili višestožaste vaze jest dovesti svjetlo do većeg dijela rodnih grana, a ne ogoliti stablo. Listovi koji dobivaju dovoljno svjetla mogu učinkovito obavljati fotosintezu i opskrbljivati plodove tvarima potrebnima za rast i sintezu ulja", istaknuo je "doktor za masline", uz upozorenje da rezidbu ipak treba prilagoditi mikrolokaciji kako debla ne bi dobila ožegotine od sunca.
Projekt OLIVE–EduTech specifičan je i po svojoj interdisciplinarnosti. Naime, u istraživačkom timu Sveučilišta u Zadru nisu samo agronomi.
"Sveučilište je javna ustanova čija je zadaća stvarati i prenositi znanje. Za nas to znači obrazovati studente, ali i rezultate istraživanja podijeliti s ljudima koji ih mogu primijeniti u praksi. Zato je tim interdisciplinaran. Agronomi prate rast, cvatnju, plod i rezidbu, geografi uz pomoć prostornih tehnologija promjene u krošnji i nasadu, a kemičari analiziraju plod i ulje. Pedagozi nam pomažu osmisliti kako rezultate jasno objasniti i pretvoriti u korisnu edukaciju. Tek kada te podatke povežemo, možemo maslinaru pokazati što određeni zahvat znači za stablo i kako ga pravilno provesti", detaljno je pojasnio Marcelić.
Kao sjajan primjer tog transfera istaknuo je Školu rezidbe maslina, koju su pokrenuli njihovi bivši studenti uz njegovu suradnju i potporu Sveučilišta. Polaznici kroz praktične tečajeve uče promatrati stablo i razumjeti logiku svakog reza. Želja je da cijeli projekt ide istim putem: od mjerenja i znanstvenih rezultata do radionice, a zatim do bolje odluke u samom nasadu.
Nakon obilaska pokusnih parcela, sudionici su posjetili i moderno postrojenje u sklopu imanja. U suvremenom mlinu Mori Tem tijekom obrade maslinove paste primjenjuju namjenski sustav hlađenja, što je ključna razlika u odnosu na konvencionalne mlinove i presudan faktor u očuvanju delikatnih aroma te prirodno visoke razine antioksidansa.
"Naša ulja, proizvedena od dalmatinskih i odabranih sorti, iznimno su bogata polifenolima, što iznosi čak 1500 mg/kg, a ta je iznimna vrijednost potvrđena i službenom analizom Kemijsko-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Splitu" istaknuo je Brane Lepur.
Unutar same uljare nalazi se šarmantna prijemna dvorana i kušaonica koja srdačno dočekuje goste. Ona ne ugošćuje samo sudionike radionica i sve brojnije inozemne posjetitelje, već je u hladnim jesenskim i zimskim danima pravo utočište za domaće proizvođače koji čekaju preradu. Tu mogu pronaći okrjepu, osvježiti se i uključiti u žive, plodne razgovore s kolegama i stručnjacima.
"U ugodnom ambijentu vrijeme vrlo brzo prolazi", potvrdio je i Ante Vulin, nagrađivani maslinar iz Pakoštana, koji često navrati u Lepure.
Tretirati protiv maslinine muhe ili ne? Ovisi kad planirate berbu
Upravo je u tom ugodnom ambijentu, uz kušavanje vrhunskih ulja, druženje i razmjenu iskustava stavljena točka na prvo u nizu javnih predstavljanja projekta OLIVE-EduTech. Pokazalo se da ovaj projekt uspješno približava znanstvena istraživanja stvarnom životu u masliniku, pretvarajući laboratorijska saznanja u znanje koje mogu odmah primijeniti u svakodnevnom radu.
"Kroz suradnju proizvođača i Sveučilišta u Zadru želimo nastaviti podizati ljestvicu kvalitete i težiti izvrsnosti po kojoj su ulja zadarskih maslinara već prepoznata i izvan Hrvatske", zaključio je Toni Družijanić, predsjednik Udruge maslinara Zadarske županije, koja je ujedno i ponosni suorganizator ovog hvalevrijednog projekta.
Fotoprilog
Tagovi
Autor