Tretirati protiv maslinine muhe ili ne? Ovisi kad planirate berbu

O opasnostima od maslinine muhe (Bactrocera oleae) mišljenja su na terenu uvelike podijeljena. Pogotovo je to došlo do izražaja nakon nedavne promjene vremena, kada su prve kiše, 10. i 11. rujna, donekle ublažile dugotrajne ljetne suše i iznimno visoke temperature.

Nakon prvih kapi kiše reagirali su savjetodavci iz državne Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, no poznati maslinari i stručnjaci s terena smiruju loptu i poručuju: šteta od kemijskog tretiranja u zadnji čas mogla bi biti veća od same muhe!

Alarm u Istri, oprez u Zadarskoj županiji

"Maslinare upućujemo na redovite obilaske svojih nasada te uzorkovanje i pregled plodova“, sugerira Ivan Šimičević, dipl. ing. agr., savjetnik iz Zadarske županije, gdje kontrolni punktovi za sada bilježe pojavu ovog štetnika od slabijeg do srednjeg intenziteta“.

S druge strane, u Istri je situacija znatno napetija. Kako ističe savjetnica Marina Kocijančić, dipl. inž. agr., na tamošnjim prognoznim punktovima bilježi se vrlo visoka populacija maslinine muhe. Zato istarskim maslinarima sugeriraju da u narednim danima svakako izvrše tretiranje krošnji kemijskim pripravcima kraće karence na bazi deltametrina ili flupiradifurona.

Maslinina muha prijeti - provjerite nasade, evo s čim tretirati

Sami maslinari, pak, u potrazi za održivim rješenjima, sve više razmišljaju o kaolinu, zeolitu i prirodnim premazima koji na površini ploda stvaraju zaštitni sloj. Većina ih, međutim, misli da je protiv napada masline muhe sigurno samo - možda.

Destilat drvenog ugljena kao ekološki adut

Poznati maslinar iz Ljupča Mladen Dušević upitao je dr. Ivicu Vlatkovića, poznatog zadarsko-novigradskog liječnika i maslinara koji ima uzoran maslinik u rodnom Novigradu, što misli o tretiranju maslina destilatom drvenog uglja.

"Mišljenja sam da je to najbolje rješenje u zaštiti ekoloških nasada, a i svih koji teže toj proizvodnji“, odgovorio je dr. Vlatković, pojasnivši prednosti: "Destilat ne ostavlja rezidue u ulju, a radi potpunu konfuziju maslinovoj muhi te pritom ne uništava korisne kukce“. Ipak, Vlatković upozorava na jedan detalj koji nigdje ne piše: tretiranje destilatom treba obaviti najmanje tri tjedna prije berbe.

"Razlog je intenzivan miris zbog kojeg bi ulje moglo povući neželjenu aromu, ali i puni ciklus koji muha mora proći u svom razmnožavanju kako bi eventualna šteta bila minimalna. Taj miris s vremenom ishlapi, posebno ako padne kiša“, zaključuje.

Unatoč promjenjivom vremenu i savjetima struke, dr. Vlatković ističe da u njegovom masliniku, kojeg je redovito zalijevao, nikakav tretman protiv muhe ove jeseni nije potreban. "Ekstremne ljetne temperature odradile su svoj posao".

Muha nije uspjela stvoriti biološki potencijal da bi sada predstavljala ozbiljan problem. Osim toga, ciklus razvoja njezine larve traje minimalno 23 dana od polaganja jajašca do izlaska mlade muhe.“Kad bih sada tretirao masline kaolinom, a uljara ga u preradi ne bi potpuno oprala, u ulju bi ostalo više rezidua od gline nego od zgnječenih jajašaca i larvi muhe! Šteta bilo kakvog tretiranja u ovom trenu veća je od same muhe“, jasan je Vlatković.

On je stoga formulirao i svoj, nazovimo ga "Vlatkovićev poučak“: "Jedino oni koji će brati u studenome imaju eventualnog razloga tretirati protiv maslinove muhe. Jednako kao i oni koji će dobivati male randmane u prvim preradama jer nisu zalijevali kad je trebalo, pa će odgađati berbe za studeni“.

Dr. sc. Marcelić: Klimatska jednadžba i napušteni maslinici

Slično razmišlja i doc. dr. sc. Šime Marcelić, profesor na Sveučilištu u Zadru, koji u Preku na otoku Ugljanu brine o obnovljenom, 400 godina starom obiteljskom masliniku.

"Štete od muhe bilo je u srpnju, i to isključivo u navodnjavanim maslinicima. Međutim, ekstremne temperature u srpnju, kolovozu i početkom rujna potpuno su omele muhu i prekinule njezin normalan ciklus od jaja do ličinke. Za njezin razvoj potrebna je vlažnost zraka od 80 posto i temperatura koja ne prelazi 30 stupnjeva Celzija“, pojašnjava dr. sc. Marcelić.

Prema njegovim riječima, ove rujanske kiše neće imati nikakav efekt na maslinare koji planiraju berbu u prvoj polovici listopada, a nisu navodnjavali – muha se jednostavno neće stići razviti na vrijeme.

No, opasnost ipak postoji za jednu skupinu maslinara. "Za one koji su navodnjavali i koji planiraju berbu tek krajem listopada ili u studenom, muha će imati dovoljno vremena, oko 30 dana, da završi ciklus i napravi štetu“, kaže.

To se posebno odnosi na priobalne dijelove i otoke gdje je vlaga zraka visoka, a temperature optimalne. "Dodatni problem su neuređeni i napušteni maslinici uz more, zbog kojih je pritisak muhe tamo puno veći nego na rubnim područjima u zaleđu Ravnih kotara i Bukovici, sjevernim područjima istarskog poluotoka te zaleđu srednje i Južne Dalmacije“, upozorava Marcelić.

U njegovom vlastitom masliniku plodovi su zbog suše dulje vrijeme bili smežurani, pa je preventivna zaštita kaolinskom glinom bila sasvim dovoljna za kontrolu štetnika. "Budući da ću brati početkom desetog mjeseca, nema potrebe za daljnjim tretmanom. Plodovi su zdravi i skupljaju ulje. Ipak, ove je godine nakupljanje ulja za dva do četiri posto manje nego lani u istom razdoblju, a razlog su strašne vrućine od sredine kolovoza do sredine rujna“, dodaje Marcelić.

Povratak korijenima: Što kaže Katalinićev poučak?

U ovakvim godinama punim dilema, stariji se maslinari s razlogom pozivaju na tumačenja i prognoze pokojnog dr. sc. Mira Katalinića (1949. – 2021.), dugogodišnjeg znanstvenika s Instituta za jadranske kulture u Splitu i nekadašnjeg djelatnika Savjetodavne službe. Njegova vizionarska tumačenja i danas su zlatni standard jer je bio žestoki protivnik "slijepog“ prskanja kemijom na prvi glas o pojavi muhe.

Katalinić je kroz svoj rad promovirao četiri ključna pravila koja savršeno rješavaju i ovogodišnju rujansku dilemu: Suzbijanje u žarištima, a ne na cijelom polju.

Upozoravao je da su napušteni maslinici i okućnice uz more ljetna žarišta muhe. "Kada zahladi, ona se seli u prave nasade. Savjetovao je da se zaštita radi ciljano na tim rubnim zonama ekološkim lovkama, umjesto bjesomučnog prskanja čitavih polja otrovima“.

Metoda prikrivanja: Kao ekološki pionir, dokazao je da mineralni prah (poput dijatomejske zemlje ili gline) vizualno i teksturalno dezorijentira muhu. Ona ne prepoznaje zabijeljeni plod i ne polaže jaja, čime je dokazao da ekologija može pobijediti kemijsku industriju.

Mamac umjesto kompletnog prskanja: Učio je maslinare metodi "namami i ubij“ – prskanju samo jedne grane na južnoj strani stabla mješavinom hidroliziranog proteina (mamca) i minimalne doze insekticida. Njegova poznata krilatica bila je: "Muhu treba dovesti k otrovu, a ne otrovom natopiti cijelu maslinu i okoliš!“

Očuvanje prirodnog sklada: Otvoreno je kritizirao kemijski pritisak, upozoravajući da totalni insekticidi ubijaju korisne kukce (prirodne neprijatelje muhe) i dugoročno stvaraju još veći problem jer štetnik razvija otpornost.

Zaključak: Ključ je u datumu berbe

Kada se podvuče crta ispod izjava stručnjaka i savjeta legendarnog dr. Katalinića, računica za maslinare je jasna. Ako planirate modernu, ranu berbu krajem rujna ili u prvoj polovici listopada, kemija vam u masliniku ne treba – prirodne sile i ljetne žege već su odradile veći dio posla.

Prskalicu u ruke (i to po mogućnosti s ekološkim ili repelentnim sredstvima) trebaju uzeti samo oni koji će berbu odgoditi za kasnu jesen.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor