Ostali bez 70 tona lubenica

Gotovo 130 litara kiše, koliko je po četvornom metru palo na području Virovitičko-podravske županije, "ubralo" je sav ovogodišnji nasad lubenica i dinja. Očajni poljoprivrednici ne mogu spasiti ni jednu jedinu biljku zbog prevelike vlažnosti tla i sporog povlačenja vode, a nema ni novog sjemenja.
- Sve i da ga ima, ne bi nam bilo od velike koristi, jer vrijeme sadnje polako istječe pa bi kvaliteta bila upitna. Na ovoj površini vjerojatno više ništa nećemo saditi. Kiša je došla samo tri dana nakon što smo završili sadnju - kaže Damir Hrvoić iz Bušetine, koji je ove godine osam tisuća sadnica lubenica posadio na 1,5 hektara površine.

U sjeme, foliju i navodnjavanje uložio je deset tisuća kuna, a troškovima proizvodnje valja nadodati i nadnice za radnu snagu.
- Očekivali smo između 60 i 70 tona lubenica, što bi nam moglo donijeti prihod do 70 tisuća kuna. Problem je što osiguravajuće kuće ne osiguravaju ljetinu od velikih kiša i poplava, a pitanje je kada ćemo i kako namiriti štetu od elementarne nepogode koju proglašava županija - govori Hrvoić u nevjerici, gledajući svoju plantažu.

Njegova se obitelj proizvodnjom lubenica na veliko bavi već šest godina, a uzgajali su je u manjim količinama i ranije. Odlučili su se za nju, jer su imali osiguran plasman, solidnu cijenu i uredno plaćanje.
No, tragedija poljoprivrednika je što su stradale i druge tradicionalne kulture u podravskim selima pa se od propasti mogu spasiti samo rijetki.
- Kiša i hladnoća već su nam uništile gotovo 60 posto nasada paprike babure, patlidžana i tikvica, a ono što je preostalo, poput cvjetače, sada uništavaju temperature i bolesti. Polegnut mi je i ječam, čiji će prinos također biti smanjen, pa mi jedino preostaje nadati se idealnim vremenskim prilikama za dobar urod paprike roge i celera, koje također proizvodim za istog otkupljivača - nada se Damir Hrvoić.

Predsjednik Udruge povrtlara Virovitičko-podravske županije, Miroslav Filipović, kaže kako je u ovom trenutku još uvijek nemoguće realno procijeniti štetu.
- Donekle se tek mogu spasiti oni koji su sačuvali dio sjemena i sadnica - kaže Filipović, koji se ne uzda mnogo u pomoć države i lokalne zajednice.

Autor: Goran GAZDEK