Orahova muha umanjuje kvantitetu i kvalitetu plodova!

Zahvaljujući Zavodu za poljoprivrednu zoologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Instituta za zaštitu bilja iz Budimpešte po prvi smo puta 2011. godine postavili lovne mamce na najzapadnijim županijskim lokalitetima uz granicu sa susjednom Republikom Slovenijom radi praćenja novog štetnika - orahove muhe (Rhagoletis completa) - čije se ličinke hrane i žive unutar zelene lupine, a da pritom ne oštete vanjsku kožicu koja s vremenom pocrni! Tada uhvaćene odrasle jedinke su poslane na determinaciju u Budimpeštu, što je bio prvi stvarni dokaz pojave novog štetnika oraha u Međimurju! Protekle 2012. sezone ponovno smo pratili brojnost odraslih oblika ovog nametnika, ali osim na graničnom lokalitetu Banfi, lovne mamce smo postavili još na lokalitetima u gornjem (Sveti Urban, Železna Gora) i središnjem dijelu Županije (Mursko Središće, Šenkovec)! Vrlo vruće i sparno razdoblje tijekom kolovoza i početkom rujna prošle godine, uz štete od proljetnog mraza, uzrokovale su koncentriran napad ovog nametnika na stabla oraha pa su po prvi put zabilježene značajne ekonomske štete!

Ličinke voćnih muha (Trypetidae) su poznati štetnici voćaka. To su maleni ili srednje veliki kukci koji na prozirnim krilima imaju raznobojne šare, a u našoj su zemlji jako štetne u voćarstvu (i maslinarstvu) vrste rodova Rhagoletis, Dacus i Ceratitis. Godinama je jedini predstavnik voćnih muha roda Rhagoletis spp. u Hrvatskoj bila vrsta Rhagoletis cerasi (trešnjina muha ili “muha trešnjarica”), poznatija kao uzročnik crvljivosti plodova trešnje i višnje. Ženka voćnih muha ima na zatku posebnu leglicu, pomoću koje bode plodove i odlaže svoja jaja. Njeno je suzbijanje uvijek bilo problematično jer optimalni rokovi suzbijanja ove gospodarski vrlo štetne muhe pada u vrijeme početka zriobe plodova trešnje i višnje, kada je zbog karence ograničena primjena mnogih insekticida.

Orahova muha je podrijetlom iz Sjeverne Amerike (Sjedinjene Američke Države i Meksiko), a premda po literaturnim podacima može u određenim uvjetima oštetiti breskvu i nektarinu, prvenstveno napada orah. U Europi je prvo bila proširena u sjevernoj Italiji, odakle se prvo početkom 1990-ih proširila u Švicarsku, a naknadno još krajem 1990-ih u Sloveniju i Njemačku. Godine 2006. je uočena i prva pojava ovog štetnika u Francuskoj na području Grenobla. Programom istraživanja rasprostranjenosti orahove muhe u našoj zemlji Zavod za zaštitu bilja je 2004. godine objavio prve nalaze ovog štetnika u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji (Budinščak i sur., 2005) te naknadno širenje i jaki napad orahove muhe tijekom 2008. godine u Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji, te području Grada Zagreba (Budinščak, 2009)! U sjevernoj su Italiji još 1991. godine u pojedinim nasadima zabilježene izravne štete od orahove muhe na 50% napadnutih plodova, dok zadnjih sezona u susjednoj Sloveniji na području Maribora stručne službe bilježe štete na plodovima oraha 50-80%. U Međimurju je više vlasnika stabla oraha posljednjih godina u poljoprivrednu savjetodavnu službu dojavljivalo štete koje nalikuju napadu orahove muhe i tražilo preporuke za njeno moguće suzbijanje.

Orahova muha je veličine kućne muhe (5 mm), svijetlosmeđe boje i svijetlim (žućkastim) nogama. Krila su prozirna s tri uočljive tamne pruge od kojih je jedna u obliku slova V. Na leđnoj strani ima jednu žutu točku ispod mjesta gdje se krila spajaju s prsištem i zelene oči. Ličinke su bez nogu i glave, blijedo-žute boje, veličine 8-12 mm, promjera 1,5-1,6 mm. Ima samo jednu generaciju godišnje i pojavljuje se tijekom ljeta. Najveći dio godine preživljava kao kukuljica u tlu. Odrasle muhe počinju s letom u nekim područjima već tijekom lipnja, ali njihova se najveća brojnost očekuje u srpnju i kolovozu! Istraživanja provedena na području Istarske županije potvrđuju let orahove muhe od sredina srpnja do početka mjeseca rujna! Desetak dana nakon prve pojave muha počinje odlaganje jaja. Ženke odlažu oko 15 jaja u zelenu lupinu iz kojih nakon 5 dana izlaze ličinke. Ubrzo to mjesto potamni u obliku male crne točkice koja se ishranom ličinki povećava. Nakon ishrane u zelenoj lupini koja traje 3-5 tjedana odrasle ličinke se spuštaju i zavlače nekoliko centimetara u tlo gdje se kukulje u pupariju. Idućeg ljeta ciklus se ponavlja, iz kukuljica izlijeću odrasle muhe, a dio kukuljica može ostati u zemljištu još jednu godinu. Na mjestu uboda zelenih plodova, odnosno gdje je ženka položila jaja, pojavljuje se i smola. Po izlasku iz jaja ličinke se hrane i razvijaju unutar zelene mesnate lupine. Nakon 30-40 dana odrasle ličinke napuštaju plodove i u stadiju preobrazbe prezimljuju u tlu.

Zelene lupina oraha postaje mekana, zbog tanina koji se oslobađaju s vremenom pocrni, te se zalijepi za ljusku oraha i teško se odvaja od nje. Napadnuti plodovi otpadaju ili ostaju cijelu zimu na drveću. Napadnuti plodovi nisu atraktivni za komercijalnu prodaju u ljuski, što je danas s trend u trženju lupinastog voća (orah, lijeska) jer se na taj način sačuva plemeniti miris i okus jezgre. Ličinke ne prodiru ispod ljuske, pa se u pravilu ne mijenja okus i boja jezgre (sama jezgra oraha nije “crvljiva”). Ali, u godinama s ranijom sezonskom pojavom orahove muhe jezgra se slabije razvija, potamni, smežura i pljesnivi (razvijaju se gljivice Fusarium spp., uzročnici suhe truleži (vidi fotografije). Ove štete na jezgri oraha nastaju jer ličinke muha koje se pojavljuju od sredine srpnja do prve polovice kolovoza oštete i tkivo peteljke pa je napadnuti plod slabije ishranjen. Ranije napadnuti plodovi oraha od muhe obično otpadaju sa stabla. Muhe koje lete u drugoj polovici kolovoza nisu tako opasne, jer kao posljedica njihova razvoja pocrni samo dio zelene ljuske plodova, a jezgra nije oštećena. Orahova muha je samo jedan od uzročnika tamnih promjena vanjske zelene lupine oraha. Slične smo simptome svih ranijih godina pripisivali bakterijskoj i sivoj pjegavosti i paleži oraha (Xanthomonas, Gnomonia). Za voćne muhe roda Rhagoletis spp. nije poznato da mogu letjeti na velike udaljenosti, ali se primjerice ovaj štetnik u razdoblju od 1997. do 2008. proširio na području cijele Republike Slovenije. Smatra se da se ličinke mogu prenositi transportom inficiranih plodova, a kukuljice u zemlji sa sadnicama!

Utvrđivanje prisutnosti i praćenje populacije orahove muhe (početak, vrhunac i kraj leta) je moguće pomoću žutih ljepljivih ploča. U sunčane dijelove krošnje (gdje se muha najradije zadržava) žute ljepljive ploče je potrebno vješati već krajem lipnja ili najkasnije početkom mjeseca srpnja. Svaka 2-3 tjedna ploče je potrebno zamijeniti novima. Radi potreba određivanja rokova kemijskog suzbijanja na taj je način na 1 hektaru površine oraha potrebno objesiti barem 3 ljepljive ploče. Kontrolu ploča obavljamo svakodnevno, jer na taj način dobivamo uvid u dinamiku leta muhe, a veći broj postavljenih ploča po stablu oraha omogućuje veći ulov muha pa se na taj način može smanjiti njihova štetnost! Ranije napadnute i otpale plodove ujesen skupljamo i spaljujemo.

Plitkom jesenskom obradom tla ispod stabla oraha (na dubinu 5-20 cm) također smanjujemo populaciju ovog štetnika jer kukuljice spravljamo u površinske slojeve pa je vjerojatnost ih njihova zimskog smrzavanja veća. Sukladno Naputku o proširenju dozvola za primjenu kemijskih sredstva za zaštitu bilja na malim kulturama i/ili malim namjenama od 2011. sezone dopuštenje za primjenu u orahu ima djelatna tvar spinosad: u pripravku Laser KS (0,02-0,03%) (karenca 7 dana) radi suzbijanja jabučnog savijača (Cydia) (prema iskustvima i registracijama spinosad pored uzročnika “crvljivosti” suzbija i voćne muhe). Od protekle 2012. dopuštenje za suzbijanje orahove muhe u našoj zemlji ima pripravak Calypso 480 SC (0,25 lit./ha, maksimalno 2x, karenca 14 dana). Tretiranjem jednog od ovih pripravaka nakon masovnijeg ulova muha na žute ljepljive ploče ili nakon pojave tamnih točkica sa smolom na zelenoj lupini koje nastaju kao posljedica uboda ženki orahove muhe prilikom odlaganja jaja. Nakon 14 dana obično tretiranje treba ponoviti.

Tehnologija prskanja pojedinih grana oraha na sunčanoj strani smjesom atraktanta i insekticida (u pripravku Success Bait KS) koja se koristi protiv trešnjine i maslinove muhe također je učinkovita i protiv orahove muhe. Pripravak Success Bait KS (primjena 0,1%) osim insekticida (spinosad) sadrži sredstvo koje privlači muhe (buminal), pa se tretira samo dio krošnje (pojedine grane) i na taj se način suzbijaju muhe prije nego odlože jaja (aplikaciju obaviti nakon prvih ulova muha na žute ljepljive ploče). Broj naknadnih prskanja se ponavlja svakih 7-14 dana, ovisno o oborinama i brojnosti muha. Ovakav način tretiranja samo jednom manjeg dijela krošnje naročito je praktičan na visokim stablima oraha, uzgajanim uz okućnice za vlastite potrebe kućanstava.

Ove smo sezone žute ljepljive ploče sa atraktantima radi praćenja populacije orahove muhe postavili u nedjelju (dana 7. srpnja), na 2 lokaliteta u središnjem dijelu Međimurja (Mursko Središće i Šenkovec), a već 9. srpnja 2013. na lokalitetu Šenkovec je uhvaćena prva ovogodišnja orahova muha!

Autor članka: mr.sc. Milorad Šubić, Foto: Stock.xchng