Vjetar i kiša ove su godine uzrokovali štete u zemlji koja je broj jedan za smokvu - Turskoj. Plasman svježe smokve je ograničen slabom mogućnošću čuvanja, pa je tržišnost izrazito slaba u odnosu na drugo voće.
Više od 80% svjetske proizvodnje smokve odvija se negdje na Sredozemlju. Najveći proizvođači i izvoznici su Turska, Grčka, Italija, Alžir, Maroko i Španjolska. U Europi se sade tržišni voćnjaci gustog sklopa (kalifornijski način), a plodovi se koriste za turističku, sezonsku potrošnju i sušenje.
Vjetar i kiša ove su godine uzrokovali štete u zemlji koja je broj jedan za smokvu - Turskoj. Plasman svježe smokve je ograničen slabom mogućnošću čuvanja, pa je tržišnost izrazito slaba u odnosu na drugo voće. Berba turske smokve odgođena je zbog toga za tjedan dana. Urod smokve u sezoni 2015. je procijenjen na 74,505 metričkih tona (+/- 5%). Prošle godine smokva je dala 69,731 metričkih tona.
Stabla su bogato urodila, a velik udio voća na granama rezultirat će kontaktom između plodova i dovesti do štete. Jak vjetar i pljuskovi u kolovozu uzrokovali su pucanje smokava pa je 15% voća bilo oštećeno. Smokva je pretrpjela i endosepsu koja je uzrokovala unutarnje trunjenje.
Iako će se obrati velika količina smokve, količina kvalitetnih smokava pogodnih za sušenje i pakiranje je vrlo niska, posebno sada na početku sezone kada se očekuju prve pošiljke izvan zemlje. Izvoz smokava je ove godine bio 52,836 metričkih tona. Prošle je godine izvoz bio 73,945 metričkih tona. Prvi se izvoz očekuje u prvom tjednu listopada.
U punoj proizvodnji su prosječni godišnji troškovi rada i materijala oko 25.000 kuna po hektaru. Veleprodajne cijene svježih plodova smokve su posljednjih godina od 6,00 do 8,00 kuna za kilogram.
Tagovi
Autorica
Ivana Nađ
Svi znamo da je ukusna, ali znate li zašto je dobro jesti breskve?
Znanstvenici otkrivaju golemo bogatstvo samoniklih maslina
Aronija je puna ploda, ali nije dovoljno slatka: Gdje proizvođači najčešće griješe?
Greške mogu skupo koštati: Zašto dinja/pipun nema slatkoću kakvu očekujete?
Kako formula iz Desana može oživjeti 100.000 hektara zapuštene Dalmacije?
Aronija je puna ploda, ali nije dovoljno slatka: Gdje proizvođači najčešće griješe?
Orahova muha napada nasade, evo kako zaštititi plodove i smanjiti populaciju štetnika
Kako je zagrebački poduzetnik Zvonimir Benčić od viških agruma stvorio brend koji osvaja svijet
Bolest krušaka koja može napraviti velike probleme i nakon berbe
Eterična ulja origana, timijana i cimetovca protiv opasnih bolesti maslina
Požar u masliniku traži procjenu štete prije rezidbe
Dragulji i zajednički brend spajaju maslinare zemalja istočnog Jadrana?!
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Karolina Klima nam je ove godine ista, u dva tri dana sve se naglo promjeni na ovome suncu. Kod tebe u zemlji trune kod nas će trunuti kad ga Više [+]
Karolina Rastija
prije 1 tjedan
Damire, nije rano, ionak je dobar dio njega već bio trul u zemlji, od prevelikih vrućina je prokuhao.. a i drugačija nam je klima nego vama.
