Obavijest maslinarima!

Ponavljamo upozorenje posebno za maslinare područja otoka Cresa na povećanu aktivnost više vrsta pipa, najčešće Otiorrhynchus vrsta. Ove vrste pipa ne lete, u krošnju dolaze penjući se po deblu. U krošnji se sada hrane mladim lišćem ali i cvjetnim resama. Za lov pipa preporučamo postavljenje lovnih pojaseva na debla, po mogućnosti u dva niza zbog male lovne površine, lovni pojasevi mogu biti trakasti ljepljivi ili nitasti tekstilni.

Također, i dalje uočavamo aktivnost potkornjaka. U maslinicima preporučamo postavljanje lovnih grana, izradu lovnih svežnjeva, postavljanje lovnih posuda ili lovnih ploča. Lovni svežanj se izrađuje od desetak svježe odrezanih grančica promjera do 1 cm i dužine do 30 cm. Tako pripremljeni lovni svežnjevi privezuju se u krošnju. Za lov potkornjaka moguće je koristiti lovne posude s etilnim alkoholom i crvene ljepljive ploče. Lovne svežnjeve iz krošnje i ostavljene lovne grane na tlu potrebno nakon ubušavanja potkornjaka iznijeti iz maslinika i uništiti.

Na pojedinim lokalitetima zabilježena je intenzivnija pojava Hoplia vrsta (kornjaši zelene, zlatno-zelene, zeleno-smeđe i smeđe boje). Hoplia vrste se hrane cvjetnim resama i mladim lišćem. U nasadima s većom prisutnošću ovih štetnika moguće je njihovu brojnost smanjiti otresanjem i sakupljanjem ili postavljanjem lovnih posuda. Lovne posude za masovni lov cvjetojeda trebaju biti veće zapremine (5-10 L) po mogućnosti bijele ili žute boje u koje se do polovice ulijeva voda s dodatkom kapi deterdženta radi smanjivanja površinske napetosti.

Zabilježena je pojava maslinovog svrdlaša (Rhynchites cribripennis) za sada u nižeg intenziteta. Upućujemo maslinare da u narednom razdoblju posebice krajem cvatnje pa sve do okoštavanja redovito (minimalno jednom tjedno) pregledavaju nasade na prisutnost ovog štetnika. Vrijeme intenzivnije pojave svrdlaša uglavnom se poklapa s rokovima suzbijanja karpofagne generacija maslinovog moljca na što ćemo upozoriti u narednim obavijestima. Intenzitet pojave svrdlaša u tom najosjetljivijem razdoblju može biti različit ovisno o lokalitetu, ovisno o do tada provedenim mjerama zaštite, ovisno o provedenim mjerama zaštite u prethodnim sezonama. Stoga je, dopuštene mjere zaštite potrebno provesti ovisno o intenzitetu i vremenu pojave štetnika u pojedinom nasadu. Prema dosadašnjim iskustvima svrdlaš najveće štete čini tik nakon oplodnje na malim plodićima uzrokujući njihovo crnjenje i otpadanje što uglavnom prolazi nezapaženo. Štetnik se uočava vrlo pažljivim vizualnim pregledima ili otresanjem grana na bijelu podlogu. Posebnu pozornost treba obratiti u maslinicima u kojima se ne provode redovne mjere zaštite protiv glavnih štetnika masline te u maslinicima koji u neposrednoj blizini zapuštenih i neobrađenih maslinika.

Podaci o registriranim SZB u RH vode se u Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS) dostupnom na web adresi: http://fis.mps.hr/trazilicaszb/. Korisnik ne smije posjedovati, skladištiti ili primijeniti sredstva koja nisu registrirana u RH. Sredstava za zaštitu bilja primjenjivati u skladu s rješenjem ili dozvolom poštujući upute, ograničenja, obavijesti i upozorenja navedenim na etiketi i uputstvu za uporabu. Korisnici SZB su dužni voditi i čuvati evidenciju o primjeni SZB najmanje pet godina. Evidencija korištenja SZB može se voditi u elektroničkom ili pisanom obliku a najmanje treba sadržavati slijedeće podatke: trgovački naziv SZB, datum i vrijeme početka i završetka tretiranja, količinu primijenjenog sredstva (doza, koncentracija), veličinu tretirane površine i kulturu. Ambalažu SZB potrebno je zbrinuti na propisan način.

Karmen Karlić, dipl.inž.agr.
E-mail: Karmen.Karlic@savjetodavna.hr