• Voćarski radovi
  • 17.02.2019. 15:00

Obavezna zimska rezidba voćki u prvoj godini po sadnji

Vremenski uvjeti posljednjih mjeseci, dali su prostora nekim voćarima da rezidbu provode tijekom čitave zime. Ipak imajte na umu, da se rezidba ne obavlja kada su temperature ispod nule. Orezivanje koštičavih voćki obaviti neposredno pred kretanje vegetacije.

Foto: Jelena Gajić Đokić
  • 2.513
  • 209
  • 1

Rezidba je neophodna pomotehnička mjera u voćarstvu, bilo da se bavite intenzivnom proizvodnjom ili imate par stabala na svojoj okućnici. Rezidbom prije svega, formiramo uzgojni oblik, a nakon toga provodimo tzv. rezidbu na rodnost, s kojom uspostavljamo ravnotežu između vegetativnog i generativnog potencijala voćke. Na taj način sprječavamo alternativno rađanje koje je kod nekih voćnih vrsta sortna karakteristika. Iako, kada je u pitanju rezidba, kod naših proizvođača ima dosta nedoumica i neznanja, najveća greška koju mogu napraviti je da voće u prvoj godini po sadnji ne orezuju uopće.

Prikraćivanje sadnica na proljeće

Prema riječima Zlatice Krsmanović, posljedice neorezivanja mogu biti velike i za njihovo saniranje potrebne su dvije i više godina, a često se i ne mogu ispraviti. 

Kako pravilno obaviti zimsku rezidbu breskve i nektarine?

Ako ste sadnju obavili u jesen, rezidbu, u ovom slučaju prekraćivanje, obavljate tek u rano proljeće. Idealno bi bilo pričekati kretanje vegetacije, a najbolje u trenutku bubrenja pupoljaka. Visina gdje ćete sadnicu prekratiti, ovisi od oblika krune, sustava uzgoja nekad čak i od sorte. 

"Želimo li nižu krošnju, ovisno od voćne vrste, prikraćivanje ide na od 60 do 90 centimetara. Specifične voćne vrste su orah, kod koga se prikraćivanje obavlja na metar s obaveznim skidanjem svih prirasta ispod te visine i naravno lijeska, koju ako uzgajamo kao stablašicu, prikraćujemo na 60-70cm, a želimo li uzgojni oblik nisku vazu onda se skraćivanje obavlja na 20-30cm," objašnjava Krsmanović. 

Obavezna zelena rezidba na ljeto

Prema njenim riječima kod prikraćivanja, rez obavljamo iznad zdravog pupoljka, tako da kosina ide u suprotnom smjeru od njega, kako bi spriječili slijevanje vode i eventualni napad bolesti i štetnika. Tijekom vegetacije, iz ostavljenog vršnog pupoljka formirat će se prirast, ali će se razviti i mnoštvo bočnih pupoljaka ispod njega. Vrlo često proizvođači ostavljaju sve izrasle ljetoraste u toku vegetacije i zato će se  naredne godine, ako je voćka dobro gnojena i ima dovoljno vode, stvoriti gomila ljetorasta koji samo iscrpljuju mladu biljku, što svakako nije dobro i već smo u problemu. Zato stručnajci obavezno preporučuju da se u prvoj godini po sadnji, obavezno provodi i ljetna rezidba.

"Potrebno je da prirast iz vršnog pupoljka, ostavimo kao vođicu buduće krošnje, a sve ostale grane ostavljamo na udaljenosti od 10 centimetara i bilo bi poželjno da imaju spiralan raspored kako bi sve podjednako imale sunčeve svjetlosti i dobru provjetrenost. Vrlo često grančice imaju vertikalan položaj i zato bi u prvoj godini u ljeto bilo poželjno obaviti i blago povijanje grančica kako bi inicirali razvoj generativnih pupoljaka," zaključuje Krsmanović. 

Ako je rezidba u prvoj godini obavljena pravilno i na vrijeme, voćari će narednih godina puno lakše obavljati rezidbu na rodnost.  


Tagovi

Rezidba Zimska rezidba Voćnjak Voćarstvo Zelena rezidba Prikraćivanje sadnica


Autorica

Jelena Gajić Đokić

Jelena Gajić Đokić

Inženjerka voćarstva i vinogradarstva. Poljoprivreda je njena velika ljubav, a posao novinarke pružio joj je mogućnost da upozna svoj kraj iz drugog kuta.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi