Nova Vlada morat će zaustaviti veliki uvoz hrane

Unatoč potencijalima, Hrvatska i dalje uvozi preko 40% hrane, a rast uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od 9% u prvih devet mjeseci 2015. u odnosu na godinu ranije, upozorava na nužan zaokret u poljoprivrednoj politici.

Poručuje to Denis Matijević, predsjednik Uprave AgroFructus Grupe iz Donjega Miholjca te dodaje da, iako se bilježe i neki pozitivni trendovi, apeliraju prema novoj Vladi da se više fokusira na sektor poljoprivrede te da budu realni, jer RH poljoprivreda neće nikada hraniti pola Europe, no možemo i moramo uspješnije zadovoljiti potrebe našeg tržišta.

Ne moramo hraniti pola Europe, ali cijelu Hrvatsku bi mogli i trebali

"Država ne treba i ne može biti spasitelj poduzetnika, ali mora osigurati uvjete za razvoj poslovanja i ne ograničavati one koji proizvode i zapošljavaju. Ponavljaju se kao mantra hrvatski potencijali, od pitke vode do plodne zemlje pa ostaje pitanje zašto se ti resursi uspješnije ne iskorištavaju?!

Kroz strategiju razvoja poljoprivrede u RH, potrebno je opisati regionalizaciju, komasacije i navodnjavanje, kao podlogu za uspješno provođenje te strategije, koja mora biti podržana zakonskom regulativom, a s ciljem stvaranja konkurentnog proizvoda, koji stavljanjem na tržište osigurava profit onom tko ga proizvodi, odnosno egzistenciju svakom pojedincu u lancu od proizvodnje do tržišta", kaže Matijević.

Šest strateških točaka hrvatske poljoprivrede

Kao preporuku budućoj poljoprivrednoj politici, AgroFructus Grupa, kao vodeća tvrtka u svojoj djelatnosti, predlaže šest strateških točaka kao konstruktivan prijedlog za razvoj poljoprivrede i to:

• Nadogradnja strategije razvoja hrvatske poljoprivrede, budući da je postojeća napisana 1996. godine bez jasnog cilja i vizije gdje hrvatska poljoprivreda treba biti i kako će do toga doći, odnosno u koje grane ulagati i koje imaju potencijal za stvaranje konkurentnog proizvoda,
• Regionalizacija poljoprivrede koja će, uzimajući u obzir sve čimbenike, odrediti područja pogodna za pojedine poljoprivredne proizvodnje i pridonijeti koncentraciji volumena na manjem prostoru, volumena koji se proizvode po jedinstvenim tehnologijama i omogućavaju optimalnu primjenu mehanizacije i automatizacije u proizvodnji,
• Navodnjavanje je nužno za sve vrste poljoprivrednih proizvodnji, no kada bi u izradama strategija bila angažirana struka, gotovo svaki stručnjak rekao bi kako prije navodnjavanja treba riješiti problem odvodnje, jer jedno bez drugoga u praksi ne ide,
• Prilagodba zakona i podzakonskih akata regulativi EU, jer su poljoprivredna proizvodnja, kao i proizvođači, usitnjeni i treba raditi okrupnjavanje kroz proizvođačke grupe ili organizacije, koje su izdašno poticane od strane EU fondova, kroz naše fondove za ruralni razvoj, no zbog neusklađenosti zakona, akata i pravilnika koji kod nas egzistiraju, s istima u EU, hrvatski poljoprivrednici zakinuti su za mogućnost korištenja tih sredstava,
• Komasacija poljoprivrednog zemljišta svrha koje je okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta s ciljem stvaranja mogućnosti za konkurentnu proizvodnju, jer često primjena mehanizacije u proizvodnji, koja je nužna, diktira minimalne površine za proizvodnju pojedinih poljoprivrednih kultura i
• Porezni sustav, budući da je PDV na hranu visok i to značajno doprinosi nekonkurentnosti, odnosno smanjenoj potrošnji domaćih proizvoda. Jer, osim što domaći proizvodi imaju konkurenciju onih uvoznih, što se može anulirati time da većina prosječnih potrošača ipak preferira proizvode domaćeg podrijetla, ima konkurenciju i u zemljama okruženja, gdje je PDV-e na hranu značajno niži i gdje su te razlike u cijeni onda puno izraženije.

Hrvatskoj je potrebna vizija koja će oploditi odnosno znati staviti poljoprivredu u funkciju, zaključuje u svom priopćenju AgroFructus Grupa.

Foto: AgroFructus Grupa