Nema poticaja za parcele manje od 500 metara četvornih

Teško će dalmatinski maslinari do kuna iz državnih poticaja po novom Pravilniku, koji je prije nekoliko dana nadležno ministarstvo odaslalo u život!

Propisalo im mjere i očekivanja kao da je Dalmacija srce Slavonije ravne pa hektara u komadu ima koliko hoćete!

Krševiti kamenjar s mrvama zemlje u kojima rastu masline, s terasama, prisojima, pristavama u kojima Dalmatinci stoljećima uzgajaju masline i u kojima je maslini oduvijek bilo dobro, po novom propisu ne postoje, nisu važni i ne računaju se.

A Dalmacija je u dobrom dijelu upravo od takvih maslina i krševitih krajolika iščipkana. Novi Pravilnik sastavljen je kao da su ga pisali ljudi koji nikad Dalmacije vidjeli nisu, ističu naši sugovornici.

Računica od koje boli glava

Da bi, naime, maslinari po novom Pravilniku dobili poticaje, parcela na kojoj rastu masline mora biti veličine najmanje 500 metara četvornih. Sve manje od toga se ne računa, kao da ne postoji.

A kako su mnogi maslinici po Dalmaciji manji od toga, dobar dio dalmatinskih maslinara na poticaje po površini mogu zaboraviti. K tome, minimalna ukupna površina parcela s maslinama mora biti 2500 metara četvornih.

Ali ako netko ima i desetak parcela od po, recimo, 400 kvadrata, pa ukupno ima i 4000 četvornih metara maslinika, neće dobiti ni kune poticaja jer mu najmanja parcela mora biti veličine 500 kvadrata! Još u fazi pripreme ARKOD-a stručnjaci s ovih strana upozoravali su da su parcele od 500 kvadrata preveliki minimum za poljoprivrednu površinu na krševitoj jadranskoj obali.

Tada im je nevoljko rečeno da u ARKOD eto mogu upisati i one manje od 500 metara četvornih, pa su te parcele i upisane u registar. Poticaji po novom ne idu po veličini katastarskih čestica, nego po veličini poljoprivrednih parcela upisanih u ARKOD.

Ali pri izradi novog Pravilnika opet se zaboravilo kako dobar dio hrvatskih maslinika, a većina ih je u Dalmaciji, zapravo izgleda i opet je kao granica stavljen nabildani ravničarski minimum parcele od 500 četvornih metara.

Propis koji je u ovoj godini tako regulirao život maslinara zove se kabasto Pravilnik o izravnim plaćanjima u poljoprivredi, potporama za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, potporama za ekološku i integriranu poljoprivrednu proizvodnju i potporama za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi. Izišao je 28. siječnja iz kabineta Petra Čobankovića, ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

S obzirom da u ovom dijelu o kome govorimo zaista ima malo veze sa životom, a maslinika po Slavoniji ravnoj nema, jer je maslina mediteranska kultura, i tamo gdje u ovoj državi ima hektara i parcela od 500 kvadrata koliko hoćete - ne može rasti, najbolje bi bilo da se ne lažemo o državnim poticajima po površini nasada maslina!

Novi hrvatski Pravilnik o poticajima kao da je pisan za neku drugu zemlju, neke druge maslinare i neke drukčije maslinike nego što su hrvatski. Naši su takvi kakvi jesu, oduvijek su bili takvi - minimalni, škrti, ekološki, na mrvi zemlje - i ovakav Pravilnik o državnim poticajima za njih nije. Potaknut će malo koga, a destimulirat mnoge...

Staračka gospodarstva

Šteta je ne osvrnuti se na još jedan “biser” novog Pravilnika o poticajima, koji ignorira život za koji je pisan. Usprkos činjenici da su u ovoj zemlji poljoprivredna gospodarstva uglavnom staračka, novi Pravilnik priznaje samo informatički verzirane maslinare, one kao s reklame kojima uz konobu i maslinu negdje obvezno stoji i - laptop. Tko se u internet ne razumije, nek masline ne sadi!

Možete misliti sreće nekog 70 ili 80-godišnjeg barbe maslinara na Šolti ili Hvaru kad mu stigne password pa krene tražiti laptop po selu i nekog tko će mu odraditi internet.

Skalat će sve poticaje s neba! A šta ako nikog ne nađe? E u tom slučaju valja mu s passwordom i korisničkim imenom u najbliži ured nekadašnje Hrvatske poljoprivredno-savjetodavne službe po pomoć. Pravilnik veli tako. Tamošnji znalci odradit će to za njega.

Autor: MERI ŠOLOVIĆ