Prilikom rezidbe, bez obzira kada se radi, rezovi bi trebali ići ukoso, na gore, da bi došlo do slijevanja vode niz rez, a time i teže pojave bolesti
Marelica je sve manje zastupljena kao voćna vrsta. Više nema puno velikih voćnjaka, a i na okućnicama nije više prisutna, najviše zbog apopleksije odnosno odumiranja stabala i proljetnih mrazeva.
Ipak, oni koji se ne žele odreći uzgoja ove kulture, a žele li obaviti rezidbu, najbolje je da to učine nakon berbe.
Ona je jedna od najzdravijih voćaka jer je puna vitamina A, C, E i K, kao i vitamina B kompleksa. Takođe je bogata kalijem.
Iako se u literaturi može pronaći da se rezidba marelica može vršiti u tri navrata, prije cvjetanja, krajem svibnja i nakon berbe, galopirajuće klimatske promjene dovele su do toga da bi prvu rezidbu trebalo izbjeći, najviše zbog kasnih proljetnih mrazeva.
Visoke temperature tijekom zime, već u veljači znaju ubrzati početak vegetacije, a time i cvjetanje do kojeg dolazi već u trećem mjesecu. Njezini lijepi, tamno-crveni cvjetovi, osjetljivi su na temperature od -1 stupanj i vrlo često se događa da, posebno posljednjih godina, roda skoro ne bude.
Breskve, koje malo kasnije cvjetaju, nekada se izvuku što se tiče šteta od mrazeva.
Dakle, rezidba marelica prije cvjetanja samo ubrzava ovaj proces i zato bi ju bilo dobro preskočiti.
Druga rezidba, počinje krajem svibnja i početkom lipnja. Poželjnija je za obaviti jer se stabla oslobađaju viška grana. Obavlja se tako da se uklone vodopije iz unutrašnjosti krošnje, a one koji se ostave trebalo bi skratiti na 1/3 dužine, eventualno jednu polovicu. Na ovaj način, ako plodovi prežive mrazeve, bit će krupniji i manje podložni razvoju bolesti, posebno šupljikavosti, koja napada i plodove u vidu sitnih crvenkastih pjega.
Na umu treba imati činjenicu da krošnja mora imati dovoljno svjetlosti. Zato su najbolji uzgojni oblici vaza, piramida i vretenasti grm.
Na vrhu ne treba ostavljati dugačke grane da ne bi zasjenile donje, što nakon nekoliko godina dovodi do njihovog sušenja, a sve zbog nedostatka svjetlosti.
Treća rezidba može se obaviti u kolovozu i rujnu i predstavlja završetak prethodne. Kod sorti koje se oberu tijekom lipnja može se odmah obaviti. Uklanjaju se eventualno oštećene grane koje mogu biti ulaz za patogene. Prilikom rezidbe, bez obzira kada se radi, rezovi bi trebali ići ukoso, na gore, da bi došlo do slijevanja vode niz rez, a time i teže pojave bolesti.
Marelica se inače bere već od lipnja pa do kraja kolovoza, ovisno od sorte.
Obavezno je da se, prilikom rezidbe, obavlja i česta dezinfekcija škara.
Nije dobro prihranjivati s dušikom stabla nakon rezidbe jer se može dogoditi da se, ako bude suša, dušik ne razlaže. A ako nastupi kišni period, tijekom jeseni dolazi do produženog rasta grančica i listova se mogu smrznuti u slučaju nižih temperatura početkom studenog.
Od studenog, stabla se prihranjuju gnojivima s više fosfora i kalija, a dušična se bacaju poslije cvjetanja.
Tagovi
Autor
Grane marelice naglo propadaju? To je eutipoza, a evo što činiti
Vremenski uvjeti izuzetno su povoljni za širenje pepelnice jabuke, fitofagnih grinja i savijača
Zašto lubenice ostaju sitne i kako povećati krupnoću ploda?
Pojačava se aktivnost maslinine muhe, evo što koristiti za smanjenje populacije štetnika
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celing Držite se hladovine, priroda i društvo neče nikuda pobječi, bitno je zdravlje. I ja sam ga četvrtak i petak drmao na suncu, skoro Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Haha, da, u podne sam se vracala, pa još slikala po putu. Bit ce nešto slika sutra.
