Mraz, bolesti i štetnici prijete orasima: Evo kako zaštititi nasade

Krajem prve dekade travnja, kao i u noći s 30.04. na 01.05., na agrometeorološkim postajama CDA u Osječko-baranjskoj županiji zabilježene su negativne temperature zraka, odnosno jutarnji mraz. Iako temperature nisu padale ispod -1 °C, i takvi minusi na pojedinim su lokalitetima te kod osjetljivijih sorti oraha uzrokovali smrzavanje vegetativnih vrhova koji su bili u intenzivnom porastu.

"Pregledom komercijalnih nasada oraha na više lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji, kao što su Popovac, Bizovac, Đakovo i Brođanci, utvrđeno je kako su kultivari oraha u fenofazi prema skali BBCH 71-74 tj. zametnuti plodovi su u intenzivnom porastu ali još uvijek nisu dosegli 50% konačne veličine. Ova fenofaza je početak kritičnog razdoblja za zaštitu oraha od gljivičnih oboljenja i štetnika“ dr. sc. Tihomir Validžić.

Štete su posebno bile vidljive u mladim nasadima. Voćarima se preporučuje tretiranje pripravcima na bazi bakra, uz dodatak biostimulatora i ojačivača bilja (aminokiseline, ekstrakti morskih algi i sl.), kako bi se biljke što brže oporavile od ovog stresnog događaja.

"U ovoj fazi razvoja oraha mogu se koristiti pripravci na bazi bakarnog hidroksida kao što je Champion WG 50, bakarnog oksiklorida poput Neoram WG ili kombinacije bakarnog hidroksida i oksiklorida kao što je Airone SC", dodaje.

Siva pjegavost oraha

Zbog klimatoloških uvjeta koji su prethodnih tjedana zabilježeni na području OBŽ-a prognostički modeli s CDA postaja na većini lokaliteta još uvijek ne pokazuju uvjete za razvoj primarnih zaraza sive pjegavosti oraha (Gnomonia leptostyla). No, s obzirom na trenutno relativno visoke srednje dnevne temperature zraka te obilnije oborine koje su najavljene krajem ovoga i sredinom idućeg tjedna, procjenjuje se kako bi se uvjeti za pojavu primarnih zaraza mogli ostvariti već za pet do sedam dana.

Problem kod kontaktnih pripravaka je njihovo lako ispiranje s lisne površine pa je tretmane potrebno ponoviti nakon jačih oborina, odnosno kada u kratkom razdoblju padne više od 20 mm kiše.

Siva pjegavost oraha može uništiti oko 80% plodova i uzrokovati ranu defolijaciju

"Voćarima koji imaju nasade s velikim volumenom krošnje ili ne raspolažu prilagođenim uređajima, poput atomizera, za kvalitetnu zaštitu preporučuje se primjena sistemičnih fungicida koji, osim preventivnog, imaju i kurativni učinak. Takvi fungicidi mogu štititi nasade 12 do 15 dana, bez obzira na intenzitet i učestalost oborina. Za ovu namjenu u Hrvatskoj je trenutno registriran samo kombinirani fungicid na bazi piraklostrobina i boskalida - Signum, u preporučenoj dozi od 1,0 kg/ha“, ističe Validžić.

Jabukov savijač

Početak leta jabukovog savijača (Cydia pomonella L.) u nasadima oraha na području Osječko-baranjske županije ove je vegetacijske sezone zabilježen 24. travnja, a posljednjih deset dana bilježi se stalan porast ulova leptira na feromonskim lovkama. Na pojedinim lokalitetima prosječni dnevni ulovi dosezali su i do dva leptira dnevno.

"Termini za insekticidno suzbijanje određuju se praćenjem populacije štetnika putem feromonskih lovki te izračunom suma efektivnih temperatura. Najvažnije je zaštitu provesti u trenutku polaganja jaja i neposredno nakon piljenja ličinki, odnosno prije njihova ubušivanja u plod. Prag za početak tretiranja smatra se kritični ulov od pet leptira po lovci, dok se prvi tretman preporučuje kada suma efektivnih temperatura dosegne 90 °C“, objašnjava Validžić.

Prema podacima s CDA meteo-postaja u Osječko-baranjskoj županiji, suma efektivnih temperatura 11. svibnja iznosila je 79 °C, a zbog najavljenih viših dnevnih temperatura očekuje se da će prag od 90 °C biti dosegnut kroz tri do četiri dana. Zbog toga se voćarima preporučuje prvu zaštitu obaviti u drugoj polovini ovoga tjedna.

Za zaštitu, objašnjava Validžić, mogu koristiti insekticidi na bazi deltametrina poput Decis 100 EC, Scatto, Rotor super, Demetrina 25 EC i Deltagri, zatim pripravci na bazi klorantraniliprola kao što su Coragen 20 SC, Voliam i Shenzi 200 SC te pripravci na bazi emamektin benzoata poput Affirm Opti.

"Ekološki proizvođači mogu koristiti pripravke na bazi spinosada, primjerice Laser, ili pripravke na bazi granulovirusa Cydia pomonella - Carpovirusine Evo 2, Carpovirusine Max i Carpovirusine Ultra. Stručnjaci preporučuju njihovu primjenu i u konvencionalnoj proizvodnji kao dopunu kemijskim tretmanima. Kod pripravaka na bazi granulovirusa važno je naglasiti da nemaju kontaktno djelovanje, već ih gusjenice moraju unijeti hranjenjem, zbog čega listovi i plodovi moraju biti dobro prekriveni škropivom“, kazuje.

Jabučni savijač izaziva crvljivost plodova - kako spriječiti štetu?

Voćari se također upozoravaju da su količine škropiva od 300 do 500 litara po hektaru, koje se često koriste u vegetaciji, nedostatne za kvalitetnu zaštitu produktivnih nasada oraha. U starijim nasadima, posebno onima starijima od 12 godina, preporučuje se primjena najmanje 1200 do 1500 litara škropiva po hektaru uz pravilno podešene raspršivače i radni tlak.

Orahova grinja

Posljednjih nekoliko godina u nasadima oraha bilježi se sve jače širenje orahove grinje (Aceria tristriata), poznate i kao “walnut blister mite”, štetnika koji kod jačih napada može značajno smanjiti asimilacijsku površinu lista i oslabiti stabla.

"Napad grinje prepoznaje se po karakterističnim okruglim ispupčenjima, odnosno galama, na listovima oraha. Riječ je o sitnim deformacijama promjera dva do tri milimetra, žute, crvene ili smeđe boje, koje nastaju kao reakcija lisnog tkiva na hranjenje grinje. Kako se zaraza širi, gale se spajaju, listovi se uvijaju, suše i prerano otpadaju, a kod jačeg napada simptomi se mogu pojaviti i na zelenoj lupini ploda", kaže Validžić.

Sama grinja izuzetno je sitna i ne može se vidjeti golim okom, već samo uz pomoć binokulara ili mikroskopa. Uobičajeno se suzbija akaricidima ili pripravcima na bazi močivog sumpora pri temperaturama između 18 i 28 °C, no problem predstavlja činjenica da u Hrvatskoj trenutačno nema registriranih akaricidnih ni sumpornih pripravaka za zaštitu oraha.

"Ovaj štetnik posljednjih godina sustavno širi nasadima oraha u istočnoj Hrvatskoj, zbog čega postoji realna mogućnost da u narednom razdoblju postane gospodarski značajan problem za proizvođače oraha", napominje Validžić.

Voćne pipe

Ove vegetacijske sezone u nasadima oraha zabilježena je vrlo jaka populacija voćnih pipa (Phyllobius spp.), štetnika koji na listovima ostavljaju prepoznatljive tragove hranjenja - rubno izgrižene listove, često sve do same nervature. Kod jačih napada može doći i do potpunog golobrsta.

"Riječ je o sitnim kornjašima iz porodice pipa (Curculionidae), veličine svega četiri do pet milimetara. U nasadima je trenutno najzastupljeniji smeđi listojed (Phyllobius oblongus), vrsta prepoznatljiva po crnoj glavi i prsima te izraženo smeđim pokriljima, nogama i ticalima. Osim njega, prisutne su i druge vrste roda Phyllobius, čija pokrilja mogu biti crne, sive, plave ili zelene boje s karakterističnim metalnim odsjajem", ističe Validžić.

Odrasli oblici ovih štetnika u proljeće se intenzivno hrane listovima voćnih vrsta, pa tako i oraha. Ipak, njihovo se suzbijanje u pravilu ne provodi jer razdoblje ishrane traje relativno kratko, oko mjesec dana, osim u mladim nasadima i u godinama masovne pojave. Trenutno su pipe u fazi parenja i polaganja jaja te se očekuje da će kroz desetak dana potpuno nestati iz nasada i povući se na prezimljavanje.

Kreću štete od ljeskotoča: Vlažno vrijeme pogoduje truleži i crvljivosti plodova lijeske

"Iako u Hrvatskoj trenutačno nema registriranih insekticida za izravno suzbijanje voćnih pipa u orahu u mladim nasadima, kod jačih napada, mogu koristiti pripravci na bazi deltametrina poput Decis 100 EC, Scatto, Rotor super, Demetrina 25 EC i Deltagri, zbog njihova dobrog sporednog učinka i na ove štetnike", zaključuje.

Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS), Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva radi moguće promjene u registraciji SZB.