• Maslinarska godina
  • 29.12.2020. 10:30

Maslinarska 2020: Više plodova, ali manje ulja

Ovu je godinu obilježio izraziti nedostatak vode u svim fenofazama. Kao dobru, pamtit će je jedino vlasnici uljara, navode iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.

Foto: Katica Šimac
  • 132
  • 14
  • 0

Na kraju vegetacijske sezone u maslinicima hrvatskog priobalja službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, nastavili su s projektom Određivanje tehnološke zrelosti u njihovom području uzgoja, čija je provedba započela 2018. godine.

Dobro je poznato da optimalna tehnološka zrelost plodova ovisi o sorti i području uzgoja. Tim projektom želi se uspostaviti sustav određivanja optimalnog roka berbe maslina, putem provođenja analiza tehnološke zrelosti sorti kroz nekoliko tjedana u samoj završnoj fazi vegetacije, i to od Istre, Hrvatskog Primorja – Kvarnera i sve do Dalmacije, sjeverne, srednje i južne.

Temeljem rezultata analiza mogu se dati preporuke za pravovremenu berbu, što u konačnici treba doprinijeti podizanju kvalitete maslinova ulja i potaknuti daljnji razvoj modernog maslinarstva RH.

Osvrt na maslinarsku godinu

Maslinarsku 2020. godinu obilježio je, prije svega, izraziti nedostatak vode u svim fenofazama.

Opisno i pojedinačno to je rezultiralo sljedećim: u fazi razvoja cvjetnih pupova došlo je do reduciranog formiranja cvjetova, cvatnja je bila nepotpuna, u fazi zametanja plodova – slabo zametanje, u fazi rasta izboja – povećana alternirana rodnost, smanjeni rast izboja, a u fazi rasta – manja veličina plodova, smežurani i smanjeni rast izboja.

Prve naplavne kiše došle su kasno, a za neke maslinike i prekasno, i to krajem rujna i početkom listopada. Kažu naši stari da ako do Velike Gospe ne padne kiša, nema ulja, a tako je i bilo ove godine. Prva kiša padala je konstantno tri tjedna, s malim periodima stanke. Na žalost, neka područja nisu imala tu sreću da dobiju i tu zakašnjelu, kao npr. otok Korčula. Posljedica toga bilo je naglo punjenje plodova s dugo iščekivanom vodom. Njezino ponašanje je bilo očekivano, jer je on samoj biljci i pričuvni rezervoar. Ta pojava osobito je vidljiva na našoj domaćoj sorti oblici, čija je konstitucija  prilagođena učestalim pojavama bez vode. Na njezin izgled i genetski razvoj utjecala je okolina tisućljećima unazad i svi abiotski čimbenici utkani su u njezin kemijski sastav i ponašanje.

Dugi nedostatak vode kod oblice rezultirao je time da je nakon prvih kiša počela skladištiti vodu, a ne stvarati ulje. Te pojave postale su destabilizirajući čimbenici konačne kvalitete ulja i nedostatak u ozbiljnom ili ozbiljnijem razvoju hrvatskog maslinarstva. U berbi je pokazala i znatno manje randmane, nego što je uobičajeno za rokove berbe prošlih godina. Razloga je više: prvo i osnovno što se mora uzeti u obzir, je velika količina vode s prvim rujanskim kišama, koju je maslina nakupila, i to u prosjeku od 3-5 % – kako za koju sortu pa su i randmani manji za navedeni postotak vode.

Također, ovo je godina u kojoj je zbog nepogodnih vremenskih prilika (manje vlage) i manjeg, suhog, tvrdog ploda, let i napad maslinine muhe (Bactrocera oleae Gmel.) došao kasnije pa se generacijski nije stigla razmnožiti, tako da je većina njih obrana prije učinjene štete.

Što se tiče prinosa, može se zaključiti da je količinski u prosjeku prinos (tone po hektaru) bio zadovoljavajući. Bilo je više plodova, ponegdje i 50 % više u odnosu na prošlu godinu, ali je zato bilo u prosjeku i do 50% manje ulja. Takav omjer je velika nelogičnost, koju se može pripisati vegetacijskoj godini, ali i problemu uzgoja tj. nedostatku provođenja kvalitetne agrotehnike (osobito nedostatak navodnjavanja) i nedostatku znanja. Ovu godinu kao dobru pamtit će jedino vlasnici uljara.

Rezultati analiza uzorkovanih plodova maslina

Službenici Uprave za stručnu podršku uzorkovali su plodove na terenu u maslinicima OPG-ova, na devet područja RH: zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar te poluotok Pelješac, otok Korčula i jug Dalmacije – Konavle. Praćenje je počelo 7. rujna i nastavilo se svakih 7 dana sve do 23. studenoga 2020. godine.

Analizu je bavila tvrtka NIR ANALIZA d.o.o. za tehničko ispitivanje i analizu u Zagrebu, iz razloga što njihov laboratorij posjeduje modernu analitiku (instrumentarij) i znanje za analizu metodom NIR spektrometrije (puni naziv Diode array bliska infracrvena DA NIR). Analizirani su sljedeći parametri u plodu masline: vlaga, ulje u suhoj tvari, ulje u plodu, kiselost i masa. U ulju su određivane: SMK, peroksidni broj, K270, K232, ΔK te znakovite masne kiseline (palmitinska, oleinska, linolna i linolenska). U tijestu, komini i plodu određivala se kiselost, vlaga i ulje. Ta metoda omogućuje davanje objektivnog mišljenja o optimalnom roku berbe, jer se radi o analitičkom instrumentu, koji daje rezultate za 6 sec. u četiri bitna parametara, na osnovu kojih se može objektivno i brzo zaključiti optimalno vrijeme berbe.

Optimalnu zrelost pokazala i Karbonaca, introducirani Leccino 'ostario' na stablu

Obzirom da je 2020. godine praćenje zrelosti počelo u rujnu, zapaženo je da je i ove godine, kao i prošle, maslini nedostajalo vode u najvažnijoj fazi, a to je dozrijevanje i to naročito u fazi stvaranja konačne mase (pulpe). Daljnjim praćenjem zapaženo je da su veće oborine u rujnu i listopadu, pogotovo za promatranu sortu oblica, ubrzale dozrijevanje i nakupljanje ulja u suhoj tvari.

Također, ubrzano je bilo i povećanje mase, tako da su ovogodišnji plodovi oblice već početkom listopada imali maksimalnu masu (6-7 g). Velike količine vode u spomenutim mjesecima nisu pogodovale za postepen i ujednačen razvoj ploda pa samim time i za kvalitetno stvaranje ulja. Tu treba naglasiti da se završno izvješće odnosi na maslinarska područja, koja se ne navodnjavaju.

Izvor: www.savjetodavna.hr


Izvori

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja


Tagovi

Maslinarska godina Prinosi Ulje Nedostatak vode Maslinina muha Analiza


Autor

Tomislav Filipović

Više [+]

Poduzetnik koji uvodi standarde praćenja tehnološke zrelosti ploda masline tj. određivanja točnog termina berbe. Koristi naprednu DA NIR tehnologiju kao rutinsku tehniku fizikalno kemijske analize kvalitete hrane.