Pretraga tekstova
Rezidba voćnjaka
Mnogi amaterski voćari, naročito vinogradari, režu voćke prikraćujući sve grane, kako to rade pri rezidbi vinove loze. Pri tome čine veliku pogrešku, jer odrežu većinu cvjetnih pupova pa je cvatnja smanjena ili u potpunosti izostane.
Unatoč brojnim savjetima i upozorenjima preko medija i usmeno, mnogim voćarima amaterima još nije jasno da grane na voćkama treba prorijediti, a prikraćivanje obaviti samo u iznimnim slučajevima.
Što učiniti s tako orezanim voćkama?
Da bi se ispravile greške u rezidbi te pravilno formirao uzgojni oblik i izbalansirao omjer rodnog i nerodnog dijela voćke, trebat će cijele godine provoditi zahvate na krošnji i deblu. Iz tako oštro orezanih grana, tijekom cijele godine izbijat će mnoštvo nerodnih šiba, koje će oduzimati hranu rodnim dijelovima voćke, sprječavajući formiranje cvjetnih pupova za sljedeću godinu. Vjerojatno će trebati intervencija s dodatnom prihranom. Preporuka je da zadnja prihrana bude početkom lipnja. Mladi, zeleni izboji dobar su medij za razvoj bolesti i štetočina pa će trebati češće pregledavati voćke i po potrebi ih tretirati odgovarajućim sredstvima za zaštitu bilja.
Nakon što potjeraju nerodni izboji, ispod mjesta reza (metle), treba odstraniti sve suvišne grane, koje rastu prema središtu krošnje, odnosno provodnice, a ostaviti vanjsku granu, koja je potjerala iz vanjskog pupa. Na njoj će se ove godine formirati cvjetni pupovi i moći će dati rod u sljedećoj godini. Prikraćenu granu treba rezati na vanjski pup. Kod bujnih voćaka, takva grana će ponekad rasti okomito, paralelno s provodnicom (konkurencija) i neće razviti cvjetne pupove u ovoj godini.
Katkad, radi nadomještanja ili zamjene polomljene grane, treba prikratiti nerodnu šibu, koja se u narednom razdoblju treba formirati na rod.
Autor: Anđelka Hodalić, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik
Izvori
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.