Pretraga tekstova
Koja je dubina najbolja? 50, 80, 100 centimetara? Ili širina? 40 ili 50 centimetara, možda i više?
Mnogi voćari, amateri, muku muče pogoditi pravu veličinu rupa za sadnju voćki. Jedno je sigurno. Ne treba biti preduboka. Voćkama ne trebaju prevelike, odnosno, preduboke i preširoke rupe. Najbolja dubina je od 50 do 60 centimetara, a širina od 40 do 50 centimetara.
Veće dimenzije nisu potrebne zato što veća dubina znači da se na dno rupe može staviti više lopata stajnjaka i NPK gnojiva, što nije loše za sadnicu, ali problem može predstavljati visina cijepa (kalema) odnosno spojnog mjesta.
Ako je nisko, a cijep mora biti minimalno pet centimetara iznad zemlje, voćka može biti posađena plitko, što dovodi do jačeg rasta izdanaka iz spavajućih pupova i slabijeg rasta voćke. Korijen je daleko od hranjivih tvari u vidu stajnjaka i mineralnog gnojiva.
Ako je cijep visoko na sadnici, korijen se može spustiti niže ako je rupa dublja, ali opet mora biti iznad tla. Mnogi voćari kopaju rupe i do 80 centimetara dubine i 60 centimetara širine, što je potpuno bespotrebno jer, osim problema s cijepom, treba puno vremena da se takva rupa zatrpa.
Neki voćari malim bagerom kopaju rupe što također dovodi do teže kontrole dubine rupe i njenog nepravilnijeg oblika, a isto je potrebno više vremena da se sadnica posadi.
Dakle, dubina 50 do 60 centimetara i širina 40 do 50 sasvim su dovoljne za sadnju jer onda korijen ima dovoljno prostora za nesmetan razvoj. Rupa može biti četvrtasta ili kružna i opet su bolje takve nego da se sade u rupe koje se buše svrdlom. Tako bušene obično su dubine i do metar, ali je korijenu teže da se probija kroz glatke zidove koje svrdlo ostavi za sobom, nego kada se rupa kopa lopatom.
Projektiranje i podizanje voćnjaka - od prvog do posljednjeg koraka
Biljka koristi više energije, a zbog dubine, korijenu su stajnjak i mineralno gnojivo najčešće daleko zbog višeg sloja zemlje koji se stavlja iznad njih.
I da. Najvažnije je da zemlja koja se iskopa bude što više mrvičasta prilikom vraćanja nazad u rupu. Veći busenovi otežavaju razvoj korijena.
Tagovi
Sadnja voća Spojno mjesto Svrdlo Veličina rupe Najbolja dubina Cijep
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
U hladnjači kod Osijeka
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Veličina rupe ovisi prvenstveno o načinu pripreme zemlje prije sadnje , ako je izvršena regulacija ili bar oranje do 40 cm , onda je rupa dovoljna 40 X 40 cm . Kalem je u rasadnicima na oko 30 cm , a mi koji kalemimo za svoje potrebe i nešto za pokloniti , kalemimo na 80 do 150 cm - ovako kalemim marelice - kajsije na podlozi od jedne vrste šljive koja u brdskoj Slavoniji živi i preko 100 godina ! Marelice su u dijelu Slavonije procvale , kiša pada pa OPRSKAJTE protiv MONILIJE , a BRANJE prognoziraju narednih dana sa minus do 5 stupnjeva !
Hrvoje Matek
prije 1 mjesec
Kalem. Dali okretati od ili prema sjevernoj strani?
Mirko Štivić
prije 1 mjesec
Veličina rupe nema veze sa sa postavljanjem cijepa. Dublja rupa - bolje drenira tlo oko sadnice. Ekonomičnije je vrtati diblju rupu svrdlom. Kopana rupa zahtjeva višestruko više vremena pa se sam odluči šta ćeš.