Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Voćne sadnice
  • 16.03.2025. 07:30

Koliko trebaju biti duboke i široke rupe za sadnju voćki?

Koja je dubina najbolja? 50, 80, 100 centimetara? Ili širina? 40 ili 50 centimetara, možda i više?

Koliko trebaju biti duboke i široke rupe za sadnju voćki?
Foto: Bojan Kecman
  • 35.695
  • 2.233
  • 0

Mnogi voćari, amateri, muku muče pogoditi pravu veličinu rupa za sadnju voćki. Jedno je sigurno. Ne treba biti preduboka. Voćkama ne trebaju prevelike, odnosno, preduboke i preširoke rupe. Najbolja dubina je od 50 do 60 centimetara, a širina od 40 do 50 centimetara.

Dublja rupa, problem za cijep

Veće dimenzije nisu potrebne zato što veća dubina znači da se na dno rupe može staviti više lopata stajnjaka i NPK gnojiva, što nije loše za sadnicu, ali problem može predstavljati visina cijepa (kalema) odnosno spojnog mjesta.

Ako je nisko, a cijep mora biti minimalno pet centimetara iznad zemlje, voćka može biti posađena plitko, što dovodi do jačeg rasta izdanaka iz spavajućih pupova i slabijeg rasta voćke. Korijen je daleko od hranjivih tvari u vidu stajnjaka i mineralnog gnojiva.

rupe za sadnju voćaka
Rupa može biti četvrtasta ili kružna

Ako je cijep visoko na sadnici, korijen se može spustiti niže ako je rupa dublja, ali opet mora biti iznad tla. Mnogi voćari kopaju rupe i do 80 centimetara dubine i 60 centimetara širine, što je potpuno bespotrebno jer, osim problema s cijepom, treba puno vremena da se takva rupa zatrpa.

Neki voćari malim bagerom kopaju rupe što također dovodi do teže kontrole dubine rupe i njenog nepravilnijeg oblika, a isto je potrebno više vremena da se sadnica posadi.

Bolje kopati nego bušiti svrdlom

Dakle, dubina 50 do 60 centimetara i širina 40 do 50 sasvim su dovoljne za sadnju jer onda korijen ima dovoljno prostora za nesmetan razvoj. Rupa može biti četvrtasta ili kružna i opet su bolje takve nego da se sade u rupe koje se buše svrdlom. Tako bušene obično su dubine i do metar, ali je korijenu teže da se probija kroz glatke zidove koje svrdlo ostavi za sobom, nego kada se rupa kopa lopatom.

Projektiranje i podizanje voćnjaka - od prvog do posljednjeg koraka

Biljka koristi više energije, a zbog dubine, korijenu su stajnjak i mineralno gnojivo najčešće daleko zbog višeg sloja zemlje koji se stavlja iznad njih.

I da. Najvažnije je da zemlja koja se iskopa bude što više mrvičasta prilikom vraćanja nazad u rupu. Veći busenovi otežavaju razvoj korijena.


Tagovi

Sadnja voća Spojno mjesto Svrdlo Veličina rupe Najbolja dubina Cijep


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.