Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja voća
  • 10.12.2022. 09:00

Projektiranje i podizanje voćnjaka - od prvog do posljednjeg koraka

Što on podrazumijeva, kako izbjeći greške, pojasnili su stručnjaci iz ovog sektora.

Foto: Depositphotos/Xalanx
  • 1.632
  • 90
  • 0

Podizanje voćnjaka nije više posao koji može obaviti "načitani" susjed ili stariji član obitelji. Danas je to posebna djelatnost i u profesionalni uzgoj voća samostalno se ne bi trebali upuštati. I prije njegovog projektiranja puno je rada, analiza i ispitivanja. Avanturizam se ovdje ne isplati. 

Razmišljate li o voćarskoj proizvodnji, osim želje i volje, nužno je u razmatranje uzeti nekoliko bitnih faktora. Za početak pravilno procijenite svoje mogućnosti i imajte na umu da je riječ o nepredvidivom biznisu. Što on podrazumijeva, koliko rada predstoji, kako izbjeći greške, od prvog do posljednjeg koraka za čitatelje Agrokluba pojasnili su stručnjaci iz ovog sektora. 

Ključni faktori

S agronomskog aspekta, ukoliko se po prvi put planira intenzivna proizvodnja neke voćne vrste, na određenom lokalitetu neophodno je provjeriti prije svega klimatske i zemljišne parametre, navodi dr. Osman Musić, viši asistent na predmetima iz sektora voćarstva, Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 

Napominje da su od klimatskih najznačajniji temperatura, oborine i insolacija (obasjavanje Zemljine površine sunčevim zrakama, op.ur.), dok se pod zemljišnim prvenstveno podrazumijevaju fizičko-kemijska svojstva tla, tj. struktura, tekstura, pH, te sadržaj humusa, fosfora i kalija. Vrlo važnu ulogu imaju i nadmorska visina, ekspozicija i nagib terena. 

Na većim nadmorskim visinama poželjne su južne ekspozicije terena (Foto: Agro Projektiranje d.o.o.)

Ovdje pomažu i informacije hidrometeoroloških zavoda gdje se mogu pronaći meteorološki podaci za određeni lokalitet, kao i podaci iz fenoloških godišnjaka za veći broj voćnih vrsta. Na osnovi njih moguće je utvrditi učestalost pojave niskih temperatura u fenofazi cvjetanja, prosječnu sumu padalina, dužinu vegetacijskog perioda itd. 

"Međutim, ukoliko je na određenom prostoru zastupljena uspješna proizvodnja planirane voćne vrste ili u prirodi postoje divlje populacije te voćne vrste, onda bi se moglo pretpostaviti da su klimatski faktori odgovarajući za uzgoj", napominje Musić, dodavši da bi se u tom slučaju fokus budućih proizvođača trebao prvenstveno usmjeriti na ispitivanje fizičko-kemijskih karakteristika zemljišta. 

Većina voćnih vrsta se, navodi, uspješno može uzgajati u intervalu od 100 do 800 m.n.v, a i više, posebno ako je povoljna ekspozicija terena (položaj parcele u odnosu na strane svijeta). Na većim nadmorskim visinama poželjne su južne ekspozicije terena, iz jednostavnog razloga što su toplije, više osvijetljene u odnosu na sjeverne. 

S aspekta nagiba terena, najpogodnije parcele za proizvodnju voća su one koje imaju blagi nagib, do pet stupnjeva. 

"Parcele s nagibom većim od 10° potrebno je terasirati, što značajno povećava investiciju podizanja voćnjaka, dok one čiji nagib prelazi 30° se smatraju nepogodnim za uzgoj voća", pojašnjava, dodavši kako su ekspozicija i nagib ključni za određivanje smjera redova u zasadu (optimalan pravac redova je smjer sjever-jug). 

Svjesni svojih mogućnosti

Na početku je, prema mišljenju Musića, vrlo važno ustanoviti realan obujam proizvodnje, a upravo u ovoj procjeni mnogi prave najveće greške. Onima koji planiraju podizanje intenzivnih voćnih nasada, a koji nemaju iskustvo ili ovaj biznis smatraju dodatnim izvorom financiranja, preporučuje da krenu s manjim površinama.

Investicija počinje vraćati uloženo tek nakon pet, šest godina

"Investitor mora biti svjestan da je to vrlo rizičan i nepredvidiv posao, koji pored toga što zahtijeva pravovremeni rad, može izazvati i ogromne troškove održavanja u godinama kada nema nikakve dobiti, na primjer, zbog posljedica mraza u fenofazi cvjetanja", kaže naš sugovornik. 

Prije izrade samog plana (projekta) podizanja nasada, bilo bi dobro odrediti i željeni koncept proizvodnje (konvencionalni, integralni i ekološki) kao i gustoću sklopa, tj. koje kombinacije podloga-plemka će se koristiti i u kojem uzgojnom obliku.

Na osnovi tih podataka pristupa se izradi plana (projekta) podizanja nasada, koji obuhvaća - popis svih aktivnosti (krčenje, oranje, gnojidba, frezanje, sadnja...) kao i specifikaciju materijala koji je neophodno nabaviti za podizanje i održavanje dasada (sadni materijal, plan ishrane i zaštite, sustav potpore, sustav za navodnjavanje...). 

Kakvo je stanje domaće proizvodnje voćnih i sadnica vinove loze?

"Prilikom izrade kalkulacije u obzir treba uzeti i cijenu koštanja mehanizacije, dostupnost i cijene radne snage, te cijenu izgradnje i održavanja skladišnog prostora", ističe Musić, napomenuvši da treba imati i jasan plan prodaje plodova, naročito ako ne posjedujete vlastite skladišne kapacitete.

Što je i koliko košta projektiranje?

Samo projektiranje podrazumijeva skiciranje same parcele, izbor redova, razmak između biljaka, ostavljanje mrežnog puta, formiranje sustava za navodnjavanje, infrastrukture za zaštitu od raznih vremenskih uvjeta poput protugradne mreže te izbor potporne infrastrukture ovisno od voća koje se sadi.

Kako do zaštitne mreže u voćarstvu i čemu sve ona služi?

Prema riječima Muhameda Gariba, dipl.ing.agr. iz preduzeća EkoDizajn d.o.o. Mostar u planiranje spada i izbor voćaka i sorte, potražnja na tržištu te izrada proračuna koliko će stajati sadnja i nabava sadnica, kao i koliki su troškovi ulaganja za prve tri godine.

Nekada je potrebno angažiranje do 10 radnika

O koliko složenom poslu je riječ pojašnjava i vlasnik agencija za konzalting i projektiranje Agro Projektiranje d.o.o., Bekir Dolić, koji kaže da je nekada potrebno i angažiranje do 10 radnika. Nakon što dobiju poziv, agencije obilaze teren gdje se evidentiraju sve karakteristike o kojima je  Musić govorio. 

"Projektiranje prije svega podrazumijeva izradu plana projekta voćnjaka kojoj se pristupa nakon evidentiranja navedenih podataka. On se, potom, uručuje klijentu zajedno s predračunom svih radova", kaže Dolić, istaknuvši da je projekciju troškova, teško reći napamet jer ovisi o svim koracima koje je potrebno preduzeti. 

"Parcele na kojima klijenti žele podizati voćnjake nekada su u takvom stanju da traže dodatne mjere uređenja i dodatnih fizičko-kemijskih analiza tla tako da je teško govoriti o okvirnim cijenama", dodaje.

Garib ističe da ova investicija nije nimalo jeftina te da u startu treba imati na umu da će se ulaganje početi vraćati tek nakon pet, šest godina, ali i da prve tri godine nema mnogo posla, osim nadgledanja i redovnih mjera. Cijena najviše ovisi od izbora sadnog materijala i voćne vrste.

"Razlika između cijene jabuka i masline je ogromna. To naravno čini veliku razliku pri formiranju proračuna", kaže Garib.

Priprema zemljišta

Priprema zemljišta je ovdje neizbježna aktivnost, a obično podrazumijeva: oranje, frezanje, ravnanje terena i popravak plodnosti tla (meliorativna gnojidba). Može dodatno podrazumijevati krčenje i izradu drenaže. Musić posebnu pažnju posvećuje meliorativnoj gnojidbi, čiji se program dobije od laboratorija koji je radio analizu plodnosti tla, i obično su norme gnojidbe iskazane za površinu od 1 ha (10.000 m2).

S tim u vezi, veliki broj proizvođača je provodi na čitavoj površini budućeg nasada. No, njeni troškovi se mogu znatno reducirati parcijalnom meliorativnom gnojidbom.

"Parcijalna meliorativna gnojidba se provodi samo u zoni od po 1 m s obje strane reda, tj. gdje se nalazi korijenov sustav voćke, a u međurednom prostoru se uopće ne popravlja plodnost tla. Za to je svakako neophodno obilježiti buduće redove, trake od 2 m širine, prije same gnojidbe", savjetuje.

Podloga i sadnja

Pojašnjava da se u intenzivnim nasadima većine voćnih vrsta koriste cijepljene sadnice, a koje se sastoji od podloge i plemke. Podlogu čini korijenov sustav, korijenov vrat i donji dio debla, dok plemka (sorta koja je nacijepljena) predstavlja nadzemni sustav biljke (deblo i krošnja). Osnovne razlike između podloga na kojima se uzgaja neka voćna vrsta ogledaju se u bujnosti, zahtjevima određenih karakteristika zemljišta, otpornosti i kompatibilnosti s određenim sortama. 

Dolić na terenu

"Dakle, tip zemljišta vrlo značajno utječe na odabir podloge prilikom nabave sadnog materijala", ističe.

U mediteranskom klimatu (bez snježnih padalina i izrazito niskih temperatura) voće se može saditi tijekom čitavog perioda vegetacijskog mirovanja, tj. od kraja jednog vegetacijskog perioda (jesen) pa do početka drugog (proljeće). U kontinentalnom klimatu se obično obavlja tijekom studenog te tijekom ožujka i travnja. 

"Dubina sadnje ovisi od razvijenosti korijenovog sustava i visine kalemljenja. Idealno bi bilo da se sadnica posadi na istoj dubini kao što je bila posađena u rastilu", kaže Musić, napomenuvši da se kao orijentir treba koristiti zona korijenovog sistema i visina spojnog mjesta. 

Nakon sadnje, te nakon što se zemljište oko sadnice slegne, korijenov sustav ne smije biti vidljiv, a visina spojnog mjesta bi trebala iznositi od 15 do 20 cm (većina domaćih rasadničara cijepljenje obavlja na visini od 15-30 cm). Posebno naglašava da se prilikom redovnog održavanja unutarrednog prostora spojno mjesto ne zatrpava.

Odabir sorti

Ovisno od želje klijenta, projektanti ovdje mogu pomoći s preporukom rasadnika s kojim imaju suradnju. Prema riječima Gariba, u slučaju im prepuste sve obaveze, onda oni odlučuju o izboru sadnica i njihovom transportu do parcele gdje se planiraju saditi.

Ako se radi o stranooplodnim voćnim vrstama, važno je uskladiti kompatibilnost sorti i vrijeme njihovog cvjetanja. Pored toga, bitno je poznavati njihove karakteristike u smislu otpornosti ili osjetljivosti na određene bolesti, vrijeme sazrijevanja, te u koju svrhu se najčešće koriste plodovi određene sorte (stolna potrošnja, prerada, sušenje...). 

Rezidba jabuke, višnje i šljive - kako i koje greške izbjeći?

"S obzirom na to da postoje i razlike u načinu rezidbe, važno je da budući proizvođači poznaju dominantne tipove rodnih grančica i položaj na nosaču rodnog drveta (bazotoničan, mezotoničan i akrotičan) na kojima određena sorta plodonosi u cilju izvođenja pravilne rezidbe u rodu", kaže Musić.  

Posao agencije traje cijeli životni vijek uzgoja planirane voćarske kulture

Pored navedenog značajno je i ispitivanje tržišta voćnih plodova, tj. je li određena sorta zastupljena na tržištu, koju prosječnu cijenu postiže u zadnjih nekoliko godina, postoji li potražnja za njom te nalazi li se na sortnoj listi što je vrlo važno prilikom izvoza. Ne treba zaboraviti i da posao agencije traje cijeli životni vijek uzgoja planirane voćarske kulture, ukoliko to vlasnik voćnjaka želi. Najčešće ih, angažiraju za održavanje voćnjaka na godišnjoj razini. 

"To podrazumijeva košnje, agrotehničke i pomotehničke mjere kao što su okopavanje, prihrana i rezidba, ali i organiziranje i projektiranje navodnjavanja i njegovo instaliranje, izrada programa zaštite, aplikacija pesticida i gnojiva i slično", kaže Dolić.

Kako je riječ o rizičnom poslu svaki oblik dodatnog osiguranja proizvodnje - zaštita od divljih životinja, mraza i tuče, sustav praćenja i predikcije bolesti, itekako je poželjan uz uvjet da postoji potreba i ekonomska opravdanost jedne takve investicije.


Tagovi

Podizanje voćnjaka Projektiranje voćnjaka Uzgoj voća Proizvodnja voća Osman Musić Muhamed Garib Bekir Dolić EkoDizajn Agro Projektiranje


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zafrigana juha, jelo iz djetinjstva ❤️