Koliko često orezivati masline

Kada govorimo o rezidbi maslina kao agrotehničkom zahvatu kojim reguliramo rast i rodnost, bitno je razlikovati onu u suho, koja se provodi krajem zime ili početkom proljeća kada prestane opasnost od niskih temperatura, u odnosu na rezidbu u zeleno koja se provodi u proljetno-ljetnom periodu i služi uklanjanju vodopija, izbojaka iz panja, oštećenih i zaraženih grana te korekciji zahvata koje smo proveli krajem zime.

Da bismo kvalitetno orezali stablo potrebno je poznavati osnove fiziologije biljke, odnosno rasta i rodnosti koje su opisane u znanstvenoj i stručnoj literaturi, ali vlastite spoznaje i iskustvo su najveće bogatstvo koje možemo steći kroz višegodišnju praksu, piše Maslinar.

Rezidba svake godine ili svake druge?

U ukupnim godišnjim troškovima maslinarske proizvodnje i ako ju provodimo svake godine, 20-30 posto otpada na rezidbu. S obzirom na to da je ona zahvat koji iziskuje značajna materijalna sredstva, te je za nju potrebno znanje i iskustvo osobe koja ju provodi, znanstvena aktivnost je usmjerena na istraživanja primjene periodične(svake dvije, tri ili četiri godine), razvoj novih uzgojnih oblika, primjenu rezidbe ovisno o bujnosti sorte te razvoj novih tehnologija mehanizirane.

Iako su njezini troškovi ako se provodi svake druge ili treće godine niži u odnosu na onu svake godine i iznose oko sedam posto ukupnih troškova proizvodnje, ovakav način utječe na slabiju fotosintetsku aktivnost u krošnji te time manju masu plodova i slabiju sintezu ulja u neorezanim stablima. Ipak, rezultati nekih znanstvenih istraživanja navode da nema značajnijih razlika u prinosima plodova i udjelu ulja.

S tehničke strane dvogodišnja ili trogodišnja zbog gustoće krošnje otežava i produljuje berbu plodova ako se provodi ručno, dok kod mehanizirane tresačima ovo ne predstavlja problem. Donošenje odluke o učestalosti rezidbe treba se temeljiti na čimbenicima poput brzine rasta izbojaka, opterećenja prirodom, uzgojnog oblika, gustoće nasada, plodnosti tla i klime.

Ako je rast aktivnih izbojaka dobar te stanje opskrbljenosti tla vodom i hranivima zadovoljavajuće, rezultati svake druge godine bit će bolji u odnosu na uvjete gdje ovi čimbenici nisu odgovarajući.

Jačina rezanja

U južnim područjima gdje ne postoji opasnost od niskih zimskih temperatura orezivanje maslina se može provoditi tijekom cijele zime, dok bi u sjevernijim krajevima gdje postoji opasnost od niskih temperatura trebala biti obavljena krajem zime, a prije fenofaze cvjetanja, preporučuju stručnjaci.

Naime, orezivanje grana potiče kolanje sokova u biljci i vegetativni rast, pa ako nakon rezidbe nastupe niske temperature, može doći do značajnijih oštećenja uslijed smrzavanja biljnog tkiva. Ona kasnije, nakon započete fenofaze cvatnje nepovoljno utječe na gospodarenje hranivima u biljci jer je nakon pune cvatnje već započelo premještanje hraniva i ugljikohidrata u dijelove krošnje koje kasnijom uklanjamo i time djelujemo na slabljenje vegetativnog rasta.

Jačinu, odnosno intenzitet vrlo je teško odrediti, no prema navodima nekih znanstvenika rezidba je slabija ako se odstrani oko 17 posto, srednja 25-33 posto i jaka 50 posto drvne mase. 

Mlađa stabla treba slabije orezati, a kod starijih može biti jača, no ako drvo ne želimo pomladiti, odnosno regenerirati, treba biti oprezan da ne bismo rezidbom uklonili previše lisne mase. U slučaju da otkinemo veći dio listova, stablu će trebati dulje vremena da formira novu masu te će zaliha hraniva biti usmjerena u vegetativni rast (formiranje izboja i listova) umjesto u generativni rast (razvoj cvjetova i plodova), koji nam je cilj maslinarske proizvodnje. 

S druge strane, preslabo rezanje utječe na veću gustoću u samoj krošnji koja smanjuje prodiranje sunčeve svjetlosti i sintezu ugljikohidrata u procesu fotosinteze te nakupljanje ulja u plodovima, a povećana vlažnost zraka stvara optimalne uvjete za razvoj bolesti i pojavu štetnika poput maslinovog medića (Saissetia oleae).

Ostatke treba malčirati

U našim se maslinicima ostaci  najčešće spaljuju i tako uništava vrijedan materijal koji se može usitniti i u kombinaciji s drugim organskim ostacima iz poljoprivredne proizvodnje kompostirati te vratiti biljci dio hraniva potrebnih za njezin uravnotežen rast i razvoj ili koristiti kao organski pokrov (mulch). 

Prema rezultatima španjolskih znanstvenika, 38 posto rezidbenih ostataka promjera < 8 mm raspada se u toku šest mjeseci nakon primjene te utječe na povećanje organske tvari u tlu. Spaljivanje kao mjera primjenjuje se u fitosanitarne svrhe, odnosno kada je populacija štetnika visoka te ako je zamijećena prisutnost bolesti u masliniku. 

Ostaci od rezidbe maslina mogu uzrokovati tzv. dušičnu depresiju

Osim što se kao organsko gnojivo nakon kompostiranja može primijeniti u masliniku, ostaci se mogu iskoristiti kao biogorivo. Rezultati najnovijih istraživanja talijanskih znanstvenika pokazuju da peleti koji se koriste za zagrijavanje peći imaju bolja fizikalna, kemijska i mehanička svojstva ako su proizvedeni od 75 posto usitnjenih ostataka i 25 posto komine iz dvofazne prerade ili 50 posto usitnjenih rezidbenih ostataka i 50 posto komine iz trofazne prerade. 

U cilju smanjenja onečišćenja te korištenja ekološki prihvatljivih i obnovljivih izvora energije provode se istraživanja kako bi se proces ovakvog načina gospodarenja ostacima optimizirao. 

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor