• Maslinar
  • 06.02.2021. 16:30

Ostaci od rezidbe maslina mogu uzrokovati tzv. dušičnu depresiju

Da bi se to spriječilo, puno je bolji i ekološki prihvatljiviji način usitnjavanje ostataka od rezidbe te njihovo kompostiranje ili rasipanje po masliniku.

Foto: Bigstock/ zummolo
  • 561
  • 37
  • 0

Rezidba je, uz berbu, zahvat koji zahtijeva visoki udio kvalificirane radne snage. Zbog toga se u intenzivnoj proizvodnji provodi svake druge, treće ili čak četvrte godine te se za brže i jednostavnije obavljanje koriste pneumatski ili električni alati koji ubrzavaju, pojeftinjuju i pojednostavnjuju rezidbu.

Problem rjeđe, dvije, tri ili četverogodišnje, predstavljaju veće rane prilikom rezidbe koje je potrebno sanirati voćarskim voskom, a gusta krošnja neorezanih stabala omogućava, zbog više relativne vlažnosti zraka i slabije osunčanosti, bolje uvjete za razvoj štetnika i bolesti.

"Ako se berba neorezanih stabala provodi isključivo ručno, grabljama, ovaj zahvat može biti sporiji u odnosu na berbu stabala koja su orezivana svake godine“, upozorava stručni suradnik Maslinara dr.sc Marin Krapac.  

Koji je razlog da se vrlo malo zna o rezidbi odnosno da neki maslinari još uvijek rade greške ili, što je još gore, uopće ne provode ovaj zahvat u svojim maslinicima i on se još pita. No, činjenica je kaže da je za kvalitetno obavljanje rezidbe potrebno znati teoretske osnove rasta i rodnosti maslina, no još je važnije ući u maslinik škarama i pilom i početi rezati. Rezidba se, osim na teoretskoj razini, uči i kroz praksu.

Razvoj tehnologije

Najviše novosti u ovom poslu donosi razvoj alata, odnosno veća dostupnost i bolja izvedba pneumatskih i električnih škara i pila. Sigurno će se tehnologija u ovom segmentu još više razvijati i na tržište donositi nova poluautomatska ili potpuno automatska rješenja koja će uvelike unaprijediti i pojeftiniti obavljanje rezidbe, no ipak je mišljenja da će uza sav napredak računalnog vida i umjetne inteligencije ljudski faktor biti vrlo važan čimbenik u rezidbi maslina.

Osim razvoja alata za rezidbu, provode se istraživanja i razvijaju tehnologije koje utvrđuju i ispituju njezinu učinkovitost. Znanstvenici se u takvim istraživanjima koriste mogućnostima bespilotnih letjelica i računalne tehnologije koja detektira i analizira promjene krošnje i habitusa stabla prije i nakon provedene rezidbe.

"Ove će tehnologije ponajprije koristiti znanstvenicima kod stvaranja novih uzgojnih oblika te ispitivanja učinkovitosti rezidbe u različitim proizvodnim uvjetima ili na raznim sortama, ali će u budućnosti možda koristiti i proizvođačima koji će moći utvrditi kako je provođenje rezidbe utjecalo na urod plodova maslina“, piše Maslinar.

Gospodarenje ostacima

Nakon provedene rezidbe postavlja se pitanje što s ostacima, grančicama i granama. Svakako najgori način koji se, nažalost, često koristi, ističe stručnjak, je spaljivanje jer se time gubi vrijedna organska tvar koja se može vratiti u maslinik i obogatiti tlo koje je vrlo često ionako siromašno humusom.

"Spaljivanje se može koristiti samo ukoliko je biljni materijal zaražen nekom bolešću ili je u drvu ili kori prisutan neki od razvojnih oblika štetnika“, objašnjava. Na taj se način, dodaje sprječava širenje patogena ili štetnika.

Puno je bolji i ekološki prihvatljiviji način usitnjavanje ostatka od rezidbe te njihovo kompostiranje ili rasipanje po masliniku. Tako se stablu masline barem djelomično vraćaju hraniva i obogaćuje tlo humusom. Prilikom odlaganja usitnjenih ostataka u maslinik važno je voditi računa da ne dođe do tzv. dušične depresije. Piljevina, odnosno usitnjene grane, imaju širok C:N odnos i teško se razgrađuju.

Većinu dušika za svoj rast i razvoj koriste mikroorganizmi, tako da u tlu može doći do nedostatka ovog makroelementa, odnosno dušične depresije. Zbog toga je korisno prije odlaganja usitnjenih ostataka nakon rezidbe u maslinik provesti njihovo kompostiranje ili nakon rasipanja po nasadu tretirati tlo dušikom kako bi se potaknula i ubrzala razgradnja.

Kasna gnojidba i rezidba masline nakon berbe povećavaju štete od hladnoće

Posljednjih se godina intenzivno istražuje iskorištavanje ostataka od rezidbe maslina za dobivanje biogoriva, celuloznih materijala (nano ili mikrovlakana) ili ekstrakciju kemijskih spojeva koji se koriste u farmaceutskoj ili kemijskoj industriji. Ostaci od rezidbe, odnosno grančice tanje od 3 mm, mogu se koristiti i u ishrani preživača, posebno ovaca ili koza.

"Gospodarenje ostacima od maslinarske proizvodnje, ostacima od rezidbe i prerade plodova maslina, svakako predstavlja izazov za znanstvenike, ali i cjelokupnu maslinarsku proizvodnju. "Posebno u svjetlu smanjenja negativnog utjecaja poljoprivrede na klimatske promjene i korištenje obnovljivih izvora energije“, zaključuje Krapac.


Tagovi

Maslinar Rezidba Tehnologija Ostatci Usitnjavanje Dušićna depresija


Autorica

Mila Botteri

Više [+]

Urednica časopisa Maslinar.


Partner