Koji je značaj izolacije vrhova stabala krušaka?

Izolacija vrhova krušaka od velike je važnosti za reguliranje roda i diferencijacije rodnih pupoljaka za naredne sezone. Ključno je odrediti koja će grana biti provodnica i oslobađanje vrha od viška skeletnih grana.

Osim određivanja grane provodnice koja može biti postojeća ili bočna, potrebno je ostaviti tanje grane na vrhu i to u vidu jednogodišnjih i dvogodišnjih, koje će nositi rod, odnosno biti budući nositelji rodnosti.

Sprječava se zasjenjivanje

Od ukupnog roda, oko 20 posto trebalo bi biti raspoređeno u zoni vrha stabla, a ostatak u srednjem i donjem dijelu. Na ovaj način postižemo najvažniju stvar - sprječavanje zasjenjivanja donje zone stabla od strane vrha, što dovodi do sušenja grana u donjem dijelu i preuzimanja dominacije vrha, odnosno većine roda u gornjem dijelu krošnje.

Zato se u zimskoj rezidbi s vrha uklanjaju sve debele grane starije od tri godine koje će, u suprotnom, ako zadebljaju, preuzeti ulogu provodnice i zasjeniti srednje i donje dijelove krošnje.

Drugim riječima, bez uklanjanja jakih prirasta, na vrhu stabla formira se kapa koja će biti leglo za bolesti i štetnike i koja će zasjeniti ostatak krošnje i odvući dosta hranjiva jer se na vrhu, osim poneke povijene deblje grane, uglavnom nalaze vodopije koje mogu narasti i do dva metra tijekom vegetacije, naročito ako nema roda u sezoni. Ovo je izraženo pogotovo u slučajevima kada je podloga divlja kruška koja je bujna podloga, dok je dunja, kao podloga, manje bujna.

Rezati deblje grane na čep

Sijanac bolje podnosi mraz, sušu i kiselo tlo, ali su plodovi lošiji, odnosno teško je dobiti kvalitetu kao na stablima s dunjom kao podlogom. Uz to stabla na sijancu divlje kruške podložnija su alternativnoj rodnosti, to jest slabom rodu nakon prethodne rodne godine.

Što se tiče srednjeg i donjeg dijela krošnje, osnovni princip rezidbe je da se ostavi nekoliko skeletnih i poluskeletnih grana, nosača, na kojima se nalaze jednogodišnje, dvogodišnje i trogodišnje grane.

Višak skeletnih grana u srednjem i donjem dijelu stabla uklanja se rezidbom na čep koji bi trebao biti dužine do pet centimetara s kosim rezom. Početkom vegetacije iz spavajućih pupoljaka krenut će nove jednogodišnje grane, stapke, koje, ako se voćka dobro hrani, mogu na kraju vegetacije dati rodni pup na vrhu. Ako ima dosta jednogodišnjih grančica s rodnim pupoljcima na grani koja je stara tri i više godina, može se izvršiti njeno pomlađivanje rezidbom na bočnu rodnu grančicu. Jednogodišnje grane se ne prikraćuju i ne orezuju već prorjeđuju ako ih ima dovoljno na stablu. Ako ih prikratite razvit će se metla što nije poželjno.

Poslije zimske obavezna je ljetna rezidba

Isto tako, ako se ne obavi zimska rezidba, grane koje ostanu do proljeća crpe energiju stablu koje ima manje snage za grane na kojima se nalaze rodni pupoljci, od kojih se očekuje rod. U slučaju mraza manje grana znači veću snagu voćke i manje štete na cvjetovima i formiranim plodićima jer puno grana znači veće raspoređivanje energije i manje snage za borbu protiv niskih temperatura.

Rezidba jabuke, višnje i šljive - kako i koje greške izbjeći?

Treba računati i na sljedeće. Izolacija vrha krušaka od viška skeletnih grana i vodopija uzrokovat će opet pojačan rast istih tijekom naredne vegetacije. Zbog toga obavezno je obaviti i ljetnu rezidbu, bez obzira bude li roda ili ne. Opet je važno izolirati vrh, kako bi moglo doći do bolje diferencijacije pupa za iduću godinu.

Ne zaboravite poslije rezidbe obaviti zimsko prskanje bakrenim preparatima i vapnom kako ne bi došlo do prodora gljivičnih bolesti, bakterija i virusa u voćke na mjestima rezova.