• Voćke u sjeni
  • 02.12.2019. 07:30

Koje voćne vrste mogu rasti u sjeni?

Pažljivim odabirom voćnih vrsta i sorti možemo imati svoj voćnjak na mjestu koje je slabije osvjetljeno. Maline, kupine, jagode, borovnice, kruške, šljive, pa čak i jabuke su odličan izbor za sjenovita i polusjenovita mjesta,

Foto: Depositphotos/Julia700702
  • 3.261
  • 196
  • 0

Većina voćnih vrsta za svoj rast, razvoj i plodonošenje treba dovoljno svjetlosti. Kada se intenzitet i dužina osvjetljenosti smanji to ima negativ učinak na voćna stabla. Ona su tada podložnija napadu štetnika, pojavi bolesti, manje plodonose, plodovi su lošije kvalitete. Međutim, ne treba se odreći sadnje voćnih vrsta na sjenovita mjesta, ali treba odabrati vrste i sorte koje dobro podnose sjenu.

Ključno je provjetravanje

Sjenovito mjesto ne mora biti ograničavajući faktor da odustanete od sadnje voćnih sadnica. Većini voćnih vrsta je potrebno najmanje 8 sati osvjetljenja, ali postoje vrste koje uspješno možemo uzgajati u sjeni.

Treba znati da uzgoj voćaka u sjeni i polusjeni ima svoje izazove. Bitna karakteristika mjesta sadnje je i kakvo je provjetravanje. Voćna stabla ostaju duže vlažna poslije padalina ili magle. Zbog toga je od izuzetne važnosti dobro prozračivanje krošnje i grmova. Što je više vlage to je veći napad štetnika i pojava bolesti, posebno plijesni, pepelnice i truljenja.

Kod postavljanja sustava za zalijevanje birati sistem kap po kap kako bi se smanjila razina vlažnosti zraka i spriječilo vlaženje voćnih stabala i grmova.

Sjetite se voćnih vrsta koje rastu u živicama ili šumama

Dovoljno je da se sjetite voćnih vrsta koje ste vidjeli da rastu u živicama ili šumama. Jagode, brojne bobičaste voćne vrste, šljiva, kruška i neke sorte jabuke su najbolji odabir.

Posadio sam voćku – što mi je sad činiti?

Kruške i šljive odlično podnose djelomičnu sjenu. Kod sadnje voćnih sadnica potrebno je izbjegavati sjenovite položaje na sjevernoj strani ili mjesta koja se nalaze u stalnoj sjeni od visokih objekata. Kruška može podnijeti veću sjenu od šljive.  Za šljivu odgovaraju mjesta koja su u jutarnjim satima osvjetljena, a poslijepodne može biti u hladu.

Kada se odlučite za sadnju birajte sorte koje vode porijeklo sa sjevernih područja, jer su već prilagođene na manji intenzitet osvjetljenja.

Isti slučaj je i s izborom vinove loze. Birajte sorte koje potječu sa sjevernih područja.

Jagode se uvijek vide kako rastu na šumskim proplancima, ivici šume ili u živicama. Najbolje je posaditi stalnorađajuće sorte. One su posebno interesantne za hobi uzgajivače.

Bobičaste voćne vrste

Mnogo je bobičastih voćnih vrsta koje se mogu uspješno uzgajati u sjeni i polusjeni. Što je više Sunca bit će više plodova koji će biti ukusniji. Ribiz, kupine, određene sorte borovnice, maline, brusnica.

Maline i kupine možemo vidjeti u živicama i one odlično uspjevaju u polusjeni. To je njihova osobina koju trebamo iskoristiti.

Za borovnicu i ribiz je zajedničko da traže osunčane terene i što je više Sunca bolja je rodnost. Obratiti pažnju kod izbora sorti, posebno kod borovnice. Borovnice s nižim rastom su tolerantnije na nedostatak svjetla.


Tagovi

Voćke u sjeni Sjena u voćnjaku Uzgoj jabuka Uzgoj krušaka Bobičaste voćne vrste


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi