Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Životni ciklus
  • 18.02.2023. 13:30

Koja voćka rađa već u prvoj, a koja ima pun urod do 35. godine?

Voćne vrste tijekom rasta i razvoja imaju razdoblje mladosti, razdoblje zrelosti i razdoblje starosti. Na kraju se nasad krči. Međutim, takve voćke mogu još živjeti.

Foto: Depositphotos/Xalanx
  • 19.620
  • 1.015
  • 4

I nakon što se završi životni ciklus drvenastih voćaka, one još mogu živjeti.

Međutim, ako su prihodi od plodova oko 15 posto veći u odnosu na rashode, nasadi se krče jer je takva proizvodnja neisplativa. Pojedinačna stabla (soliteri) duže žive i rađaju u odnosu na voćke u različitim sustavima uzgoja, što se uzima u obzir posebno prilikom procjene vrijednosti nasada.

Jabuka

Jabuka počinje rađati nekad u prvoj godini po sađenju, nekad druge ili treće, ovisno od podloge. U prve dvije godine nazivamo biološkim periodom rađanja. Od druge imamo uzlazno - komercijalni period rađanja. Ovo razdoblje kod nekih sorti traje do pet, a kod nekih do sedme godine. Zatim imamo optimalno rađanje, kada je prinos plodova četiri do pet vagona po hektaru i on traje od 20. do 25. godine starosti ove voćke.

Rađa pri prvoj godini sadnje (foto: Aleksandar Radetić)

Negdje opada rađanje od dvadesete, a negdje od dvadesetpete godine starosti jabuke. Ako su prihodi na primjer u 28. godini jednaki rashodu, onda prije toga moramo stati s proizvodnjom i krčiti voćnjak. Prihodi od rashoda moraju biti bar 15 posto veći. Životni ciklus voćke ovisi i od podloge voćaka, te je na generativnim podlogama duži, a na vegetativnim - kraći.

Kruška

Ova voćka počinje rađati, ovisno od podloge, najčešće u trećoj godini. Prve dvije godine je biološki period rađanja. Uzlazno - komercijalni period rađanja je od pete do sedme godine, kada prihodi nad rashodima prevladavaju. Pun rod nastupa oko sedme do 10. godine i traje do 20 - 25 godina starosti, eventualno 30 godina.

Slabo bujne podloge su i dalje smjer u kojem će se voćarstvo razvijati

Kod solitera optimalna rodnost traje duže, do 50 i više godina. Prinosi u suvremenim nasadima kruške iznose četiri do pet vagona plodova po hektaru.

Dunja

Dunja daje prvi rod u drugoj godini, a prvi značajniji prinos od četvrte godine. Obilniji rod dunje se dobiva od pete do šeste godine, a maksimalan oko 10. godine. U suvremenim nasadima prosječno rađa do 35. godine, a zatim se krči. Međutim, drvo dunje je dugovječno i živi do 70 godina.

U punoj rodnosti, između desete i dvadesete godine starosti, stabla leskovačke i vranjske dunje prosječno daju prinos od 100 kg ili 40 - 50 t/ha. U plantažnim nasadima dunja može roditi 40 - 120 kg (od 10 - 30 godina starosti), a pojedinačna stabla daju 200, pa i 400 kg plodova.

Mušmula                                      

Stara i neobična voćka prorodi treće ili četvrte godine po sađenju i rađa obilno svake godine. Rodnost joj opada nakon 12. godine. Mušmula cijepljena na dunju u punoj rodnosti prosječno daje prinos od 60 do 80 kg, dok cijepljena na bijeli glog ili oskorušu od 100 do 150 kg.

Dužina života ove voćke je različita, od 30 do 100 i više godina, opet ovisno od podloge na kojoj je okalemljena.

Šljiva

Šljiva počinje rađati druge ili treće godine po sađenju. Uspon rađanja sorata je različit. Kod spur tipova je brži (5. - 6. godine ulaze u pun rod). Kod požegače pun rod je tek 10. godine, a kalemljena na džanarici kasnije. Šljiva je u punoj snazi do 35. godine, a tada počinje opadati rađanje. Prinosi plodova iznose 18 - 20 tona/ha. Veći prinosi nisu poželjni.

U punoj snazi do 35. godine

U sustavima guste sadnje eksploatacija nasada šljive je do 25. godine, a prosječni prinosi plodova u punom rodu iznose oko 40 do 50 tona po hektaru.

Breskva

Ovo voće počinje rađati u drugoj godini po sađenju. Uzlazni period traje od treće do pete godine. U šestoj ili sedmoj godine je pun rod. Već nakon 12. godine opada prinos plodova, a 15. godine breskvik se krči. S navodnjavanjem životni vijek se produžava od 15. do 18. godine.

Knip sadnice u voćarstvu - proizvodnja, prednosti i mane

Breskva na vinogradarskoj breskvi ima duži vijek trajanja. Ako je cijepljena na šljivi, na spojnom mjestu se stvara guka, te stabla 10., 11., 12. godine postaju kržljava. Međutim, cijepljena na šljivi pokazuje sljedeće osobine: ranije prorodi, plodovi su jače obojeni, bujnost stabla je manja, plodovi su krupniji i kvalitetniji. Sijanci šljiva (Crnošljiva, Bjelošljiva) kao podloge za breskvu se koriste na težem zemljištu, naročito u vlažnim područjima, a zatim na vapnenim tlima (pH viša od 7,5).

Prinosi breskve u prosjeku iznose 18 - 20 tona plodova po hektaru.

Marelica

Ako je cijepljena na ringlov (zerdeliji, džanarici) prorodi tek u trećoj godini po sadnji. Ukoliko je okalemljena na bjelošljivi prorodi u prvoj godini po sađenju (poneki plod), a treće godine daje komercijalni dok četvrte, pete godine rod koji pokriva troškove proizvodnje.

Pun rod marelica daje od 10. do 25. godine starosti. Do 35. godine je intenzivna eksploatacija nasada. Međutim, pojedinačna stabla mogu dostići starost i 100 godina. Okalemljena na džanarici i marelici, nisko, ne može preživjeti više od pet do osam godina.

Trešnja

Ona počinje rađati druge, treće godine poneki plod. Pun rod je oko pete godine. Intenzivna eksploatacija nasada je 35 - 40. godine. Pojedinačna stabla (soliteri) žive duže, 70 - 80, pa i 100 godina. Prinos trešnje je u prosjeku oko 20 t/ha plodova.

Višnja

Ova voćka počinje rađati druge, treće godine po po sađenju, a četvrte, pete se isplate radovi. Pun rod je sedme, odnosno osme godine, a maksimalni prinosi su negdje 12. godine, a rentabilno uzgoj višnje je do 25. godine starosti. Kasnije dolazi u obzir samo krčenje. Pojedinačna stabla žive i 50 godina.

Orah

Orah kao sijanac počinje rađati šeste, sedme godine, a neki tipovi 10. - 12. godine. Pun rod je negdje od 20 - 25. godine. Od 60 - 80. godine opada rađanje (granica eksploatacije).

Dugovječni orah (foto: Jelena Lukić)

Cijepljen orah prorodi u drugoj ili trećoj godini. Od sedme do desete godine su komercijalni prihodi (prihodi veći od rashoda). Uzlazno rađanje se prekida 12. - 14. godine, kada nastupa maksimalan rod. Granica uzgoja, eksploatacije je od 50. - 60. godine. U Kaliforniji je od 30. - 35. godine, pa se nasad krči.

Lijeska

Relativno rano stupa u rod, u trećoj ili četvrtoj godini po sadnji. Do 10. godine starosti prinosi se postepeno uvećavaju, poslije čega nastupa puna i ustaljena rodnost (prosječno dvije do 2,5 t/ha) koja traje do 20. godine. Poslije 20. godine rodnost postepeno opada, tako da lijesku krčimo oko 25. godine ili oko 30 i više godina ukoliko ju pomlađujemo. Za to vrijeme u prosjeku daje sedam berbi na svakih 10 godina. Jedna osnovna grana (deblo) daje prosječno jedan do tri kilograma lješnjaka. 

Generativno razmnožena lijeska prorodi tek šeste ili sedme godini poslije sađenja. Prinos po jednom grmu ili stablu kreće se od dva do 10 kg, odnosno jedna do tri t/ha.

Badem

Badem proizveden iz sjemena počinje rađati u četvrtoj godini, a cijepljen u drugoj ili trećoj godini. Pun rod je poslije 12. - 15. godine. Nakon 45. godine prinosi opadaju. Prosječan prinos iznosi četiri do pet t/ha (10 - 20 kg po stablu). U povoljnim uvjetima, badem može doživjeti starost 50 i više godina.


Tagovi

Veliki životni ciklus Rast i razvoj Rađanje voćki Pun rod Opadanje rodnosti Komercijalni period rađanja Krčenje voćnjaka


Autor

Stanko Nekić

Više [+]

Diplomirani inženjer agronomije, specijaliziran za voćarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, povrćarstvo i fitomedicinu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lijep proljetni dan mnogi su iskoristili za radove u poljoprivredi. Sade se vinogradi, uređuju okućnice, priprema se tlo