Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Razdoblje mirovanja
  • 09.12.2023. 16:30

Koja su razdoblja zimskog mirovanja voćki i zašto marelica strada od proljetnih mrazeva?

Zimsko mirovanje traje pet do šest pa i više mjeseci, ovisno od geografske širine i nadmorske visine mjesta gdje se uzgajaju voćke.

Foto: Julijana Kuzmić
  • 752
  • 49
  • 0

Zimsko mirovanje osigurava određenu otpornost voćaka prema mrazevima, a s tim u vezi i prilagođenost klimatskim promjenama u određenoj eko sredini. U nekim krajevima s blagom klimom (Kalifornija, južna i sjeverna Afrika, Izrael i drugo) često je otežano ili onemogućeno kretanje voćaka čiji je period dubokog zimskog mirovanja dug.

Podrazdoblja

To razdoblje je dosta dugo u godišnjem ciklusu umjereno-kontinentalnih (listopadnih) voćaka. Traje pet do šest pa i više mjeseci, ovisno od geografske širine i nadmorske visine mjesta gdje se uzgajaju sadnice.

Zašto rezati voćke zimi i do koje temperature?

Prema Kurindinu, zimsko mirovanje voćaka dijeli se u tri podrazdoblja:

  • početno;
  • duboko (konstitucijsko) i
  • prinudno.

Međutim, Stanković (1977) zimsko mirovanje voćaka je podijelio u četiri:

  1. početno;
  2. biološko (duboko, prirodno, fiziološko, obavezno);
  3. ekološko (prinudno mirovanje, zimski san) i
  4. završno mirovanje.

Prvo i četvrto podrazdoblje su prijelazni - iz vegetacije u latentni život i iz latentnog života u vegetaciju.

Biološko mirovanje se javlja u studenom i prosincu

Početno zimsko u stvari predstavlja prijelaz iz vegetacije u zimsko mirovanje. Ono nastaje od trenutka otpadanja lišća i traje do pojave prvih jačih mrazeva. Ne ističe se ni svojim trajanjem ni nekom kvalitativnom osobenošću.

Početno kreće s opadanjem lišća (Foto: Gordana Nastić)

Biološko mirovanje (duboko, prirodno, fiziološko, obavezno zimsko) uvjetovano je nasljednim čimbenicima i javlja se bez obzira tjera li sredina voćke da završe vegetaciju ili ne. Ovo mirovanje se javlja u listopadnih voćaka i u suptropskim krajevima ili u staklenicima i traje oko dva mjeseca. Obično se javlja u studenom i prosincu. 

Trajanje biološkog zimskog je nejednako i ovisi od voćne vrste ili sorte, a u određenoj mjeri i od uvjeta sredine. U vezi dužine trajanja sve vrste mogu se podijeliti u dvije grupe:

  1. s kratkim i nestabilnim i
  2. s dugim i stabilnim biološkim mirovanjem.

Prvoj grupi pripadaju: badem, marelica, neke japanske šljive, višnja, jabuka petrovača, neke sorte krušaka, trešanja i neki tipovi ringlova. U ove vrste voćaka biološko zimsko mirovanje traje samo 15 do 30 dana. Poslije tog roka, ako su uvjeti povoljni, voćke ulaze u podrazdoblje ekološkog (prinudnog), u kome je moguće buđenje vegetacije. Drugoj grupi pripadaju sljedeće vrste: većina sorti jabuka, krušaka, trešanja, bresaka, šljiva požegača, bjelošljiva, trnošljiva i neki biotipovi rinlgova. Kod njih biološko traje 45 do 60 dana, poslije čega one ulaze u potdrazdoblje ekološkog zimskog mirovanja.

Ovo biološko, fiziološko mirovanje je od posebnog značaja za većinu listopadnih vrsti, zato što samo voćke koje su bile dovoljno dugo izložene temperaturama nižim od 7oC mogu u proljeće normalno i bez smetnji krenuti i cvjetati.

Ekološko mirovanje traje do ožujka ili travnja

Ekološko (prinudno) zimsko je u stvari produžetak fiziološkog mirovanja i traje do početka kretanja vegetacije, obično do ožujka ili travnja, što ovisi od niza čimbenika, a posebno od klimatskih. Uglavnom je uvjetovano čimbenica okoliša koji onemogućavaju (stopiraju) vegetaciju, pa se zato i naziva prinudnim mirovanjem. Među klimatskim presudna je temperatura. Ako se u tom podrazdoblju povisi, onda se ovo mirovanje prekida. To potvrđuje i činjenica da odsječene cvjetne grančice krajem prosinca ili početkom siječnja i držane u teglama s običnom vodom na sobnoj temperaturi, već poslije šest do 12 dana počinju cvjetati i listati.

Ekološko zimsko mirovanje je u stvari produžetak fiziološkog  (Foto: Julijana Kuzmić)

Osim toga, u godinama kada imamo veće temperaturne oscilacije, dolazi do oštećenja na dijelovima stabla, koja su izložena jačem zagrijavanju, u vidu pucanja kore na deblu i skeletnim granama. Ova pojava je česta na južnim stranama, gdje uslijed intenzivnijeg zagrijavanja i velikih oscilacija u dnevnim i noćnim temperaturama dolazi do pucanja kore na deblu i stvaranja takozvanih "ožegotina".

Dužina zimskog ovisi od nasljednih bioloških osobina

Završno zimsko mirovanje, kao što je ranije navedeno predstavlja prijelazno podrazdoblje iz latentnog života u vegetaciju. Dužina ovog ovisi od nasljednih bioloških osobina voćne vrste i sorte, a isto tako i od temperature okoliša. 

Ovo podrazdoblje je posebno kratko u europskih sorti marelica pa otuda one, samo ako je desetak dana temperatura iznad 15oC, počinju cvjetati i listati. Stoga marelica često strada od proljetnih niskih temperatura.


Tagovi

Zimsko mirovanje voćaka Razdoblje mirovanja Smrzavanje Ožegotine


Autor

Stanko Nekić

Više [+]

Diplomirani inženjer agronomije, specijaliziran za voćarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, povrćarstvo i fitomedicinu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Priroda je umjetnica sama po sebi, ali ne treba zanemariti ni kreativnost ljudi koji u njoj vide podlogu za svoja umjetnička djela. Bilo da se radi o zanimljivim instalacijama ili običnoj uličnoj umjetnosti, prizori poput ovih na fotografij... Više [+]