Kiša i hladnoća pogodile cvatnju: Rane trešnje najviše stradale, marelice pod dodatnim rizikom

Obilne kiše, niske temperature i nestabilno proljetno vrijeme posljednjih dana stvaraju ozbiljne izazove voćarima diljem Slavonije. Prema riječima Davora Goluba, poznatog voćara iz Ceremošnjaka pokraj Našica, štete će gotovo sigurno biti, no njihov stvarni razmjer znat će se tek za desetak dana.

Golub ističe kako je količina oborina bila iznadprosječna i dugotrajna. "U petak je palo oko 50 litara kiše, a kad se zbroji sve što je padalo ovih dana, mislim da smo već na nekih 100 litara. To je jako velika količina", kaže. Takvi uvjeti, u kombinaciji s niskim temperaturama, stvaraju nepovoljne uvjete za cvatnju i oplodnju voćaka.

Jabuke i kruške zasad stabilne

Unatoč lošem vremenu, situacija nije jednako kritična za sve kulture.

"Kod jabuka i krušaka stanje je zasad dobro. Kruške još nisu u potpunosti procvale, tek su dvije-tri sorte otvorile cvijet i to djelomično. Ostale su još zatvorene, što ih je zasad zaštitilo", objašnjava Golub. Takav razvoj može se pokazati kao prednost jer su izbjegle najgore vremenske uvjete tijekom pune cvatnje. Najveći problemi očekuju se kod trešanja, osobito ranih sorti.

"Rane trešnje su najviše stradale jer ih je kiša uhvatila u punoj cvatnji. Tu će sigurno biti problema", upozorava Golub. Dodaje kako će tek pregled cvjetova pokazati pravo stanje.

"Treba vidjeti je li došlo do truljenja tučka. Ako jest, to je ozbiljan problem. Neke sorte su procvale nekoliko dana prije kiše pa postoji šansa da je dio cvjetova oplođen, ali to još treba provjeriti". Kod kasnijih sorti situacija je nešto bolja.

"Sorte poput Regine, Kordije, Germersdorfa i Sunbursta još su zatvorene, tako da bi tu urod mogao biti solidan".

Problemi i kod egzotičnih i ranocvatućih sorti

Posebno su ugrožene i japanske sorte te razni azijsko-američki hibridi, koji su također bili u punoj cvatnji tijekom kišnog razdoblja. "Njih je vrijeme uhvatilo u najgorem trenutku. Tu će štete sigurno biti", kaže Golub. Osim same kiše, veliki problem predstavlja i izostanak aktivnosti oprašivača.

"Pčele praktički ne izlaze iz košnica zbog hladnoće i kiše. Može se vidjeti tek poneki bumbar kad se vrijeme malo smiri, ali to je zanemarivo. Oprašivanje je ozbiljno ugroženo", naglašava.

Golub obrađuje oko dva hektara voćnjaka na više lokacija u okolici Našica, gdje uzgaja širok spektar kultura. "Imam svega pomalo, trešnje, šljive, marelice, breskve, kruške, nešto jabuka, dunje, smokve i kaki. To je mješovita proizvodnja jer prodajem na tržnici", kaže. Dodaje kako je ključ uspjeha u pravilnom odabiru lokacije.

Pčelari zabrinuti: Pčele troše više hrane, a što ako bude mraza?

"Voćnjaci su na 200 do 220 metara nadmorske visine, izvan mrazišta, u vinogradarskoj zoni. Najveća greška je saditi bez plana, treba znati gdje koja kultura uspijeva", ističe ovaj diplomirani inženjer poljoprivrede.

Marelice pod dodatnim rizikom

Uz trešnje, poseban oprez potreban je i kod marelica. "Marelice su zasad izbjegle mraz, ali sada dolazi drugi problem, bolesti. Ako se ne provede zaštita protiv krastavosti ploda i drugih bolesti, štete će biti velike", upozorava. Dodaje kako su trenutni uvjeti idealni za razvoj infekcija. "Vlaga, niske temperature i razvoj mladih plodića, to je najosjetljivija faza".

Unatoč svemu, Golub ističe jedan ključni pozitivan faktor. "Najvažnije je da nije bilo mraza, jer je on najopasniji. Ovo će napraviti štetu, ali ne katastrofalnu". Ipak, kombinacija kiše i hladnoće ima svoje posljedice.

"Kiša ispire pelud, a tučak nije u idealnom stanju za oplodnju. To će se sigurno odraziti na urod". Prognoze u ovom trenutku ostaju nezahvalne. "Sada je teško reći koliko će štete biti. Za deset dana ćemo biti puno pametniji, tada će se točno vidjeti što je stradalo i u kojoj mjeri", zaključuje Golub.