• Uzgoj smokve
  • 11.08.2019. 15:00

Kako uspješno uzgojiti smokvu u dvorištvu i na okućnici?

Suptropska voćka - smokva, osjetljiva je na hladnoću, ali uspijeva na svim zemljištima. Postoje jednorodne i dvorodne sorte s bijelim i crnim plodovima pogodnim za upotrebu u svježem stanju i sušenje.

Foto: Depositphotos/Gaibru_Photo
  • 3.898
  • 416
  • 0

U vrtovima i na okućnicama često se može vidjeti i po koje stablo smokve. Iako je ova suptropska voćka osjetljiva na niske zimske temperature, posađena u nekom kutu ili zaklonu dvorišta - gotovo svake godine uspijeva se obraniti od mrazeva. Tako se njenim svježim plodovima krajem ljeta slade djeca i odrasli, a mogu se sušiti i za potrošnju tijekom zime.

Mlada stabla osjetljiva na proljetne mrazeve

Ipak, treba znati da je smokva osjetljiva na temperaturne oscilacije u rano proljeće. Smrzava kada krenu hranjivi sokovi u stablu, a temperatura se naglo spusti. Kolika će oštećenost tada biti ovisi od starosti i ishranjenosti stabla, sorti, gnojidbi... Naime, mlada stabla do treće-četvrte godine starosti osjetljivija su na niske temperature od starijih stabala. Također, stabla prekasno i obilno gnojena dušikom češće stradaju od hladnoće.

U svakoj smokvi jedna razgrađena osa!

Plodovi sazrijevaju od srpnja do listopada

Raznobojni plodovi ove voćke (bijeli, žuti, ljubičasti, crni...) sazrijevaju u srpnju, kolovozu i rujnu, ovisno od toga potječu li od jednorodnih ili dvorodnih sorti. U rasadnicima se uglavnom mogu nabaviti cijepljene sadnice sljedećih sorti: zamorčice, petrovače i bjelice.

Kada se sadi pokoja smokva u vrtu i na okućnici - to može biti ožiljeni izdanak starijeg stabla. Za veću plantažu, međutim, trebalo bi nabaviti jednogodišnje sadnice proizvedene iz reznica divlje smokve, na koje su cijepljene određene sorte.

Posađenu sadnicu obavezno zaštititi od mraza omotavanjem višeslojnim papirom ili slamom. Po izlasku iz zime, ako su proljeća sušna - sadnice smokve je neophodno umjereno zalijevati.

Kada i kako formirati krunu (krošnju) mlade smokve?

Prema riječima diplomiranog inženjera voćarstva Aleksandra Antića, krošnja mlade smokve formira se u narednih četiri-pet godina. To se radi na sljedeći način: u prvoj se godini sadnica ne skraćuje, već se pušta slobodno rasti, a samo ako potjera koji postrani pupoljak - on se odstrani kako bi sadnica što više narasla i ojačala.

Tek druge godine po sadnji sadnica se može skratiti kako bi iz nje porasle postrane grane. Treće godine, ako se želi uzgojni oblik - piramida, ponovo se skraćuje produžnica da bi se razvile grane druge etaže ili, ako se želi - kotlasta vaza, tada se produžnica odstranjuje, a ostavljaju se samo tri grane prve etaže.

"U četvrtoj se godini zelenom rezidbom odstranjuju sve mladice koje konkuriraju ostavljenim granama za razvoj. Tada je oblikovanje krošnje završeno i idućih godina samo se neznatnom zimskom i ljetnom rezidbom održava željeni uzgojni oblik," objašnjava Antić.

Stabla smokve povremeno i umjereno gnojiti

Odmah po sadnji (u jesen) sadnicu pognojiti s pola kilograma NPK gnojiva, u kojem ima više fosfora i kalija. Gnojivo se razbaca u širokom krugu oko stabla i taj prostor prekopa motikom.

U drugoj, trećoj i četvrtoj godini - količina gnojiva se povećava. Stabla koja su u rodu se gnoje s 300 grama uree i oko dva kilograma NPK.


Povezana biljna vrsta

Smokva

Smokva

Sinonim: Figa | Engleski naziv: Fig | Latinski naziv: Ficus carica L.

Smokva je jedna od najstarijih kultiviranih voćaka na svijetu i pripada porodici dudova (Moraceae). Prema pronađenim fosilnim ostacima, zaključeno je da se smokva uzgajala mnogo... Pročitaj više »

Tagovi

Smokva Uzgoj smokve Stabla smokve Plod smokve


Autor

Miodrag Palić

Miodrag Palić

Dugogodišnji novinar, kao i urednik, tiskanih i elektronskih medija, bogat iskustvom u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi