• Sigurno voćarenje
  • 01.05.2016. 18:00

Kako spriječiti još jedan "mrazni scenarij"?

Ove godine se planiralo oko 140.000 tona jabuke. Naredne će potencijal vjerojatno biti na razini 180.000 tona. Što ćemo tada?

Foto: budabar/bigstockphoto.com
  • 2.395
  • 329
  • 0

Kakve su poruke još jednog mraza za hrvatske, ali ne samo hrvatske voćare? Voćarenje je ozbiljan, dugoročan posao koji se mora raditi profesionalno. Pa to već znaju i još jedno popovanje im sigurno neće pomoći.

Ipak, navest ćemo neke odlike profesionalnog pristupa voćarstvu kako bi spriječili ovakve scenarije nakon samo još jednog u nizu proljetnog mraza.

Nad voćnjacima umjesto mreža nadvila se tuga!

Planiranje

Voćarstvo poput svakog drugog posla, traži planiranje, da slikovitije objasnim, sve ono što nas banke traže kada trebamo kredit. A to znači:

  • čime se želimo baviti (odgovor: proizvodnjom jabuka)
  • preciznije (odgovor: sorte gala, fuji i braeburn u konceptu kako sam vidio kod uspješnih proizvođača. Uspješni proizvođači imaju novaca od svoje primarne voćarske djelatnosti)
  • zašto (odgovor: volim taj posao, znanje, tradiciju voćarenja u obitelji i okolici, dobar položaj zemljišta, pristup kapitalu, tržištu)
  • analiza gore navedenih predispozicija (kontinuiranost pristupa novim znanjima, tehnologijama, pristup informacijama o tržištu jabuka, sposobnost prilagođavanja novim trendovima)
  • hodogram aktivnosti počevši od investicije (mreže, kvaliteta sadnica, sortiment, mehanizacija, radna snaga, plasman + svakogodišnji program radova koji se svake godine updatea)

Upravljanje rizicima

Koji su rizici u poslu kojim se bavim?

  • Klljučni bolesti i štetnici: jabučni savijač, potkornjak, crveni voćni pauk, voluharica, zec, krastavost, bakterijski palež, pepelnica.
  • Fiziološke opasnosti: mrežica na plodovima, neobojenost plodova, gorka pjegavost, kontrola rodnosti, upravljanje kvalitetom plodova, kontrola vegetativnog porasta.
  • Meteorološki uvjeti: suša, previše kiže, niske zimske temperature, proljetni mrazevi, jesenske kiše.
  • Tržišni rizici: niska cijena jabuke za proizvedeni sortiment i kvalitetu, višak jabuka na tržištu-nemogućnost prodaje, nepristupačnost tržišta.
  • Opći rizici: skupi kapital za investicije, nepovezanost s drugim proizvođačima, nedostupnost informacija, znanja, nedekvatna mehanizacija.

Kada su rizici pobrojani i poznati tada profesionalni voćar sustavno kreće u snižavanje tih rizika. Većini voćara je vrh upravljanja rizicima ako imaju savjetnika, što većina niti ne smatra da je sastavni dio upravljanja rizicima. Potreban je integralni pristup koji podrazumijeva sve radnje kako bi se rizik po rizik smanjivao.

Odvojenost voćara od tržišta

Primjer ovogodišnjeg mraza je tužan pokazatelj niske kontrole rizika. Čak i ako nemaju novca, voćari su morali na bilo koji način, makar i s nižom osiguranom svotom osigurati svoje voćnjake, uplatiti prvu ratu, dogovoriti takvu dinamiku plaćanja premije kojom će makar u berbi moći platiti cijelu premiju.

Drugi je primjer odvojenost voćara od tržišta. Činjenica je da tržište želi krupni zlatni delišes i više plaća, putem otkupljivača koji su uobičajeni posrednik u prodaji jabuka za većinu voćara, zlatni delišes promjera većeeg od 75 mm. To su tržišne činjenice, a ne kojekakvi pravilnici napisani od strane države koji definiraju kvalitete plodova.

Dugoročnost poslovnog koncepta

Voćarstvo je dugoročna djelatnost. Nije za jednu godinu poput ratarstva ili povrtlarstva. Zato je potrebno napraviti petogodišnji ili još bolje 10-godišnji poslovni koncept. Kako bi on izgledao? Evo karikiranog primjera:

Ako tržište Hrvatske traži obojenu galu, čist zlatni i dobar krupni i obojeni fuji, onda se orijentiram na taj sortiment. Onda odabirem sustav uzgoja. Po jedinici površine tražim čim veći urod, znači odabirem gusti sklop, super vitko vreteno. Razmake sadnje odabirem nakon što vidim kako u okolici rastu sadnice koje bi nabavljao, ili još bolje odradim par godina ranije probu i odlučim se definitivno za kvalitetu sadnice koju ću saditi u svom voćnjaku.

Naravno, postavljam mrežu na voćnjak i rješavam pitanje navodnjavanja što su minimalni uvjeti za sigurnu proizvodnju. Zatim upoznajem tržište, odnosno značajne igrače na tržištu jabuka u okolici, na nacionalnoj razini, a po mogućnosti se upoznajem sa stanjem u bližoj okolici.

Kod prvog uroda te igrače upoznajem sa svojom proizvodnjom. Sukladno preporukama, ponuđenim cijenama za kvalitetu proizvedenih jabuka preciznije definiram proizvodni koncept i svake godine, na početku godine ga usklađujem s tržištem, kako bi u berbi imao poželjne plodove u kvalitetu. Cijena za različite kvalitete plodova mogu varirati od 0,60 kn za industrijsku jabuku do 3,5 kn za kilogram jabuka tražene sorte i tražene kvalitete plodova.

Registriram promjene na tržištu i planiram prema potrebi mijenjati dio po dio voćnjaka s traženijim sortimentom. Dodatno planiram ulaganja u novu mehanizaciju koja će mi omogućavati da pojeftinjujem proizvodnju, da ju činim sigurnijom i da povećavam kvalitetu i kvantitetu uroda. Iznošenjem na tržište kvalitetne robe stvaram dugoročna partnerstva. Tražim opcije za što jeftinije investiranje u svoju proizvodnju primarno kroz fondove EU. Ovaj kratak primjer jasno oslikava kako bi to trebalo izgledati.

Stvaranje poslovnih partnerstava

Nešto od toga smo naveli gore. Poslovna partnerstva mogu biti na više razina:

  • Proizvodna partnerstva. Partnerstva s voćarima iz blizine ili koji su na neki drugi način komplementarni (isti otkupljivač, isto tržište, ista tehnologija proizvodnje, nešto drugo).
  • Partnerstva po pitanju tržišta. Najprije to znači ostvariti kvalitetan kontakt i njegovati odnos s onima koji iznose naše proizvode na tržište. To u Hrvatskoj prvenstveno predstavljaju otkupljivači, ali i drugi mogući kupci: zadruge, tvrtke, škole)
  • Partnerstva u pogledu pristupa kapitalu. Prvenstveno ovdje smatram potrebitim ostvarivati dugoročne odnose s tvrtkama ili savjetnicima koji pripremaju klijente kako bi mogli aplicirati i sudjelovati u raspodjeli kapitala putem fondova. Na taj način se investicije mogu pojeftiniti i za preko 50%. Ulaganja bez pristupa jeftinom kapitalu niti u uređenijim sutavima nije moguć, a kamoli u našem poljoprivrednom sustavu u vječitom razvoju. Slični savjetnici mogu značajno pomoći voćarima u razumijevanju drugih opcija, poput financiranja od lokalnih, regionalnih samoupravam ali i banaka.
  • Knjigovodstvo. Dobar knjigovođa može značajno utjecati na financijsku stabilnost voćara i mnogi voćari često zanemaruju stručnjake drugih područja na koja su htjeli-ne htjeli upućeni.
  • Zadrugarstvo. Jedno od najbitnijih partnerstava na kojima počivaju gotovo svi svjetski uspješni voćari. Ali o tome sam rekao da neću
  • Voćari se po primjeru sjekire smotane u svežnju slame, u kojem su oni vlati slame, kako su stari Rimljani opisivali nužnost ujedinjavanja, udruživanja, da bi kao zajednica bili snažni, a unutar koje je onda i svaka vlat slame, svaki voćar, snažan.

Osiguravanje jeftinog kapitala za redovita ulaganja

Bez jeftinog kapitala nema napretka. Gdje se on nalazi? Najprije u unutrašnjim rezervama voćara. Te rezerve su i gore spomenute nekoliko puta. Jedna rezerva je ta da se okrene oko sebe i potraži pomoć i da ju adekvatno valorizira. Jeftinog kapitala ima, ali svaku investiciju, kao i zdravstvenu financijsku sliku voćarskog gospodarstva treba pripremiti. U Hrvatskoj srećom ima lijep broj savjetnika koji su u tom smislu stručnjaci.

I što nas je ovaj mraz naučio? Sada je prerano za teška razmišljanja i popovanje. Naredne godine će voćari koji su ove godine pretrpjeli mraz, a nisu osigurali nasad imati još manje, imati će još više briga na srcu i pameti. A onda ima još manje energije i prostora u glavi za trezveno i smireno razmišljanje. Što je s onima koji imaju kredite, a nisu osigurali nasade ne želim niti misliti. No, kako je znao reći veliki Franc, nećemo valjda sada baciti pušku u kukuruz!

Pripremite se za narednu godinu

Treba otići u banku, tražiti odmor od otplate kredita za jednu godinu, odraditi minimum ove godine u voćnjaku, pripremiti se za narednu godinu. Manje vremena koje ćemo provesti u voćnjaku radeći pomotehniku, možemo posvetiti razmišljanjem o dugoročnom poslovnom konceptu našeg voćarenja u našem voćnjaku, ostvarivanju većeg broja kontakata, jer čovjek i magarac znaju više od čovjeka samog, planiranjem naredne sezone i definiranjem stupova egzistencije kroz voćarstvo.

Treba znati da će naredne jabuke, ako opet ne bude mraza, urodi biti rekordni. Ove godine se planiralo oko 140.000 tona jabuke. Naredne će potencijal vjerojatno biti na razini 180.000 tona. Što ćemo tada?

Vjerojatno ćemo se morati fokusirati da maksimalno prorijedimo kako bismo imali isključivo prvu tržišnu kvalitetu koju ćemo moći prodati po najvišoj jediničnoj cijeni. Što ćemo poduzeti po pitanju mogućih drugih rizika? Sve su to stvari o kojima ćemo ove godine svi moći detaljno razmišljati i donijeti dugoročne i sprovedive odluke. Živi bili pa vidjeli i neka nam je voćarima Bog na pomoći!

Foto: budabar/bigstockphoto.com


Tagovi

Mraz Tržište


Autor

Damir Lučić

Više [+]

Damir Lučić, voćar i diplomirani agronom iz Velike Gorice, bavi se analizama efikasnosti voćarstva te savjetovanjem voćara. Piše za brojne domaće stručne časopise, a čest je suradnik i emisija o poljoprivredi.