Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Posljedice mraza
  • 29.04.2016. 07:30

Nad voćnjacima umjesto mreža nadvila se tuga!

Opet mraz. Još jedan pokazatelj stanja hrvatskog voćarstva. Jesmo li mogli nešto učiniti, pitaju se hrvatski voćari?

Foto: budabar/bigstockphoto.com
  • 4.370
  • 586
  • 0

Tuga se nadvila nad hrvatskim voćarstvom. Opet nas je pokosio mraz. Još jedan pokazatelj stanja hrvatskog voćarstva. Jesmo li mogli nešto učiniti, pitaju se hrvatski voćari - i svi znaju da je odgovor ne. Je li?

Ima i voćara koji su na pojedinim mikrolokacijama prošli nešto bolje ili čak jako dobro, no takvih je manje.

Zna se da se određenim postupcima mogu smanjiti štete. Nije pitanje spekulacija pomaže li mreža kod mraza. Pomaže. Zajedno sa svježe pomalčiranom travom, herbicidnim pojasom i obilnim navodnjavanjem može se podići temperatura za 1 do 1,5°C.

Jesu li se štete mogle spriječiti?

Kod mrazeva na razini -3°C to može biti ključno. Ove godine sve nas je mraz pomalo zatekao. Očekivali smo ga u četvrtak, došao je u utorak. Mogao se i predvidjeti? Teško, ali smo se, u maniri pesimista kakvi jesmo mi Hrvati, mogli njemu nadati.

Mraz je odradio svoje, a mi?

Činjenica je da je došla hladna fronta, da je dan ranije bilo hladno, što znači da se u zraku nije akumulirala dostatna toplina pa je hlađenje išlo brže nego inače. Prethodnog dana niti relativna zračna vlažnost nije bila visoka pa je ukupna masa zraka bila manja, odnosno kapacitet zraka za primanje topline je bilo manji.

Sve je to pogodovalo brzom hlađenju zraka, uz vedro nebo tako da je na većini lokacija već prije ponoći temperatura zraka ušla u minus. A to je značilo da će trajanje minusa biti dugo. U takvim situacijama nije ključan niti krajnji temperaturni minimum, nego činjenica da su plodovi imali jako dugo vrijeme u kojem su morali održati podnošljivu temepraturu.

Ključna je suma negativnih temperatura

A koja je temperatura podnošljiva za plodove na debljini od 6-15 mm? Ključna nije minimalna temepratura, makar je ona dakako bitna, nego suma negativnih temperatura, a ona se kretala od -12°C na manje zahvaćenim položajima, do preko -25°C i pritom je trajanje negativnih temperatura bilo i preko 10 sati! Kod takvih suma negativnih temperatura (temperatura-sati) pomoći uglavnom nema. Naša mjerena postaja je zabilježila najveći minimum -3,2°C i ukupnu sumu negativnih temperatura od -17,4°C kroz 10 sati trajanja minusa.

Kako spriječiti još jedan "mrazni scenarij"?

Temperatura se može povećati za 1,5 °C i spasiti urod

Vratimo se na mreže. Ako sve odradimo kako treba (razvijanje mreža, malčiranje i navodnjavanje) možemo utjecati za 1°C što to znači za ukupnu sumu negativnih temperatura?

To znači da kroz 10 sati očekivanog negativnog vremenskog perioda možemo za svaki sat oduzeti barem 0,5°C, a to znači da bi umjesto sume negativnih temperatura od -17,4°C imali sumu od -12,4°C ili manje što je već uz dodatnu pomoć hormona, tretiranja aminokiselinama i sličnu pomoć mogli imati skoro pa normalan rod.

Zašto je važnija suma negativnih od minimalne temperature?

Da objasnim sumu negativnih temperatura i zašto je ona važnija od minimalne temperature. Uzmimo za primjer čašu vode. Stavimo ju u zamrzivač na -10°C na 15 minuta. Suma negativnih temperatura će biti -2,5°C/sat. Stavimo zatim na -2,5°C na dva sata. Ukupna suma negativnih temperatura će biti -5°C/sat. Duplo veća. Za dva sata provedena na višoj temperaturi voda će se više zamrznuti. I ne duplo više, nego više nego duplo više. Zašto?

Ako je temperatura vode +10°C razlika temperatura će u prvom slučaju biti 20°C na 0,25 sati, a u drugom slučaju će biti 12,5°C na dva sata. Razlika u izvučenoj temepraturi će u prvom slučaju biti 5°C, a u drugom slučaju 50°C!

Veći plodovi se sporije hlade

Slijedeći faktor je kako vidimo, temperatura, ali i količina vode. Prenesimo to na plodove. Veći plodovi se sporije hlade jer imaju veću masu, ali i imaju i povoljniji omjer površine plodova i mase pa tako manja površina sporije odvodi toplinu iz plodova u okolni prostor, ali se i sporije hladi prijenosom energije na zrak. Stoga je za očekivati da će veći plodovi bolje izdržati mraz nego oni sitniji.

Zadnja se hladi sjemena loža

Osobito će se kasnije ohladiti sjemena loža koja je izvor sjemenki koje su izvor hormona rasta i utječu na to hoće li plod imati dovoljno hormona da nastavi rast i razvoj, odnosno utječe na to hoće li plod otpasti ili ostati. Takvi smrznuti plodovi kojima se sjemenke nisu smrznule imaju šanse ostati makar sa oštećenjima ploda u vidu mrežice, posmeđenja, mrazovih ožegotina i slično. U tim slučajevima mogu pomoći hormonske terapije giberelinskim kiselinama, aminokiselinama i slično.

Kakve su poruke još jednog mraza za hrvatske, ali ne samo hrvatske voćare? Voćarenje je ozbiljan, dugoročan posao koji se mora raditi profesionalno. Pa to već znaju i još jedno popovanje im sigurno neće pomoći. Ipak, navest ću neke odlike profesionalnog pristupa voćarstvu:

Kako se pobrinuti za buduće voćnjake?

  1. Planiranje
  2. Upravljanje rizicima
  3. Dugoročnost poslovnog koncepta
  4. Stvaranje poslovnih partnerstava
  5. Osiguravanje jeftinog kapitala za redovita ulaganja

Tu bih dodao i udruživanje kao sastavnicu koja objedinjuje sve gore navedene odlike, ali sam preumoran da bih sada pričao o udruživanju, stoga ćemo profesionalan pristup voćarstvu ostaviti za neku drugu priliku.

Foto: budabar/bigstockphoto.com


Povezana biljna vrsta

Jabuka

Jabuka

Sinonim: - | Engleski naziv: Apple | Latinski naziv: Pyrus malus L.

Jabuka je temelj voćarske pro­izvodnje i služi kao osnovica za usporedbu isplativosti uzgoja drugih voćaka. Njezini plodovi dozrijevaju od najranijeg ljeta sve do zime. Plodovi... Više [+]

Tagovi

Mraz Voćarstvo Jabuka


Autor

Damir Lučić

Više [+]

Damir Lučić, voćar i diplomirani agronom iz Velike Gorice, bavi se analizama efikasnosti voćarstva te savjetovanjem voćara. Piše za brojne domaće stručne časopise, a čest je suradnik i emisija o poljoprivredi.