Pretraga tekstova
Ova se rezidba najčešće obavlja u mladih voćaka u doba formiranja uzgojnog oblika. Svrha je da se na željenoj visini postigne razgranavanje
Vegetacija još uvijek nije krenula, voćke miruju, a pred nama su relativno vedri dani kada će dnevna temperatura biti iznad nule što je idealno vrijeme za radove u voćnjaku i rezidbu stabala. Pritom budite oprezni i u slučaju da niste sigurno kako ju obaviti, obratite se stručnoj osobi.
Imajte na umu i staru narodnu koja kaže da tko reže, taj i griješi, ali i da još više griješi onaj tko nikako ne reže svoje voćke. Treba tu nadodati i onu - dva puta promisli, pa onda odreži.
Pritom je važno imati oštar alat kako bi rane brže i bolje zacijeljele - bilo da se radi o običnim škarama kojima se režu izbojci promjera do 25 mm, pneumatskim škarama za deblje ili pilama za baš debele grane.
Kada prikraćujemo izbojke, tada rezidbu treba obaviti precizno iznad pupa, stoji u knjizi Opće voćarstvo autora prof.dr.sc. Ive Miljkovića.
Presjek mora biti što pravilniji i što manji, a kako se prikraćuju jednogodišnji izbojci, prikazao je Miljković na donjoj slici gdje je prvi (a) crtež pravilan presjek dok su ostali nestručno izvedeni.
Ova se rezidba najčešće obavlja u mladih voćaka u doba formiranja uzgojnog oblika. Svrha je da se na željenoj visini postigne razgranavanje. Ovisno o intentzitetu prikraćivanja, odnosno visini na kojoj se to radi, imat ćemo različito razgranavanje, dužinu porasta i broj mladica.
U slučaju da ga ne prikratimo, mladice će se razviti iz pupova u njegovom vršnom dijelu, a dužina će biti veća pri vrhu.
Dakle, snaga rasta uvijek je u vrhovima. U slučaju da ne obavimo rezidbu, razvit će se najduži ogranci iz vršnih pupova, sve kraći prema bazi, a u samoj osnovi oni se neće niti probuditi. Svako jače prikraćivanje zapravo budi pupove u samoj bazi izbojka.
Na razgranavanje se može utjecati i povijanjem izbojka u različiti položaj. Oni koji rastu uspravno, imaju jače naglašen vegetativni rast od povijenih. Na onima koji su jače povijeni je povećano zametanje cvjetnih pupova i rodnost.
U slučaju da pretjeramo u povijanju, voćka će se brže iscrpiti jer se neće razviti dovoljno obrastajućih izbojaka koji nose više lišća i koji su potrebni za skupljanje hranjivih tvari (ugljikohidrata), napominje Miljković uz zaključak kako se ova radnja mora provoditi umjereno i svrsishodno, ovisno o bujnosti voćke.
U samoj krošnji izbojci često zauzimaju različit položaj pa je i njihovo razgranavanje različito.
Na njihov se rast može utjecati i urezivanjem. Ako se iznad izbojka učini rez i prekine otjecanje hraniva uzlaznim tokom, onda on dobije više hrane od koje se razviju postrane mladice ili izbojci. Ako se to učini ispod njega, smanjuje mu se dotjecanje hraniva u proljeće zbog čega zaostaje u rastu što se može vidjeti u donjoj slici.
Profesor Miljković ističe kako je to vrlo važno znati jer se ravnoteža između rasta i rodnosti temelji na poznavanju snage rasta i razgranavanja izbojaka. Dužina prirasta jednogodišnjih, njihov položaj u krošnji i razgranavanje osnovni su pokazatelji je li potrebno poboljšati rez.
Kaže kako je nekada prevladavala praksa da se stablo puno reže i to ne samo kako bi se prorijedili suvišni dijelovi krošnje nego i da se prikrate izbojci. Time se podržavala velika bujnost stabala, ali se pritom nisu dovoljno zametali cvjetni pupovi zbog čega je rodnost bila slabija.
Izbjegavanjem velikog prikraćivanja, naročito kod mladih voćaka odgađa se njihovo ulaženje u doba rodnosti, a preporuča se samo prikraćivanje i prorjeđivanje izbojaka koji su doista višak dok se ostali usmjeravaju ili povijaju u odgovarajući položaj. Na onima koji su uspravnog rasta rjeđe se i manje zameću cvjetni pupovi.
U slučaju da se oni prejako poviju u lukove, zbog sporijeg protjecanja i dužeg zadržavanja hraniva na takvim mjestima, svojevrsnim krivinama, s gornje strane razviju dugi nerodni izbojci koji su zapravo slični mlazovima, odnosno šibama vodopijama što je nepovoljno za održavanje dobra rasta, rodnosti i zdravstvenog stanja stabala.
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masni... Više [+]
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masnije od kupovnoga. Može se i pržiti ali za salate daje poseban okus, ali ponovo ga moraš razrijediti sa kupovnim nismo naučeni na nešto tako masno. Ja sam bio pokusni kunić da se vidi zdravstvena ispravnost ali kad ti jezičinu zamasti to se sa ničim cijeli dan ne može odmasti iz usta. Za alkoholom neznam jer nepijem. Može se reči prava delikatesa DOMAČE JE DOMAČE zbog toga i jesam svaki dan u obilasku suncokretovih polja nešto predivno za vidjeti, pomirisati a kasnije čemo vidjeti koliko će se cijediti kod kuče.
Damir Senjan
prije 4 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+] sunce prži a kod mene to bolje podnosi, Osječki institut oni imaju to što nama ovdje treba. U principu morao bih zvati, nekada su imali odličan tvrdunac fao 303 i polutvrdunac fao 505 kataloški to sjeme nevidim ali ga sigurno imaju na institutu. Bili su odlični za kukuruzno brašno i paletu, a ja sačuvao kameni mlin, nisam ga nikome htio prodati poslije kako me udario srčani, samo ga treba dobro očistiti i poklepati, pa ponovo u biznis + i integralno brašno.
Damir Senjan
prije 4 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+] pisalo 51-55% ulja, mjerili smo 3 kg treba za litru. Vidjet čemo kako će biti kod Surimi CL ipak je to Slavonac sjeme, to bi trebalo mastiti😂. Prijatel jedan ima LG, drugi ima Pionir, valja isprobati posebno svaku sortu, a tada i mix da se vidi i boja ulja, da se vidi i koja je razlika. Ali po mom ako je domače tu masnoča nebi trebala biti upitna možda jedino koliko kg u jednu litru. Ali ponovo mnogo islativije i bolje nego kupovno. Ono što gledao u recenzijama pokusna polja Rusija, Ukraina, Rumunjska na youtubu Lidea ima veliku različitu paletu sjemena. Onaj veliki problem za moj kraj previliki cvjetovi, i ako predjesen udari velika vlaga zraka tada ga napadne bolest bjela trulež, trune glava cvijeta od sredine prema rubovima latica i moraš ga prijevremeno skidati sa polja a vlaga mu još i oko 30%, pa tada ako nemaš sušaru, lopata i na betonu mješaj da se posuši prirodno. Ja sam se opekao na tome prošle godine. Nezaboravno😂
Vedran Stapić
prije 5 dana
Prije 20-ak godina uljara Čepin proizvodila je Olisan, hladno prešano ulje suncokreta. Vrhunski proizvod, salatno ulje kako Maja sugrerira, ali čini Više [+] se prije vremena. Tržište tada nije bilo spremno. Ostalo mi je u glavi da je za litru trebalo cca 9 kila sjemenki.
Damir Senjan
prije 5 dana
Maja Celing to mi napisala isto jedna žena da kupuje negdje kod Vinkovaca. Ovo je tek učenje o prešanju 😂 prvu turu smo malo zeznuli, nešto probali Više [+] pa imalo okus na karamel ulje. Učiš dok si živ. Šteta kikiriki mi nije niknuo da i njega isprobam.
Maja Celing Celić
prije 5 dana
Bravo! Mi koristimo Vinkovačko hladno peešano. Ima taj poseban miris i okus, ali vec nam je par godina normalno i u slatama i kod dinstanja, Više [+] prženja... s tim da mi koristimo i puno maslinovog pa kombiniramo.