Kako posaditi voćke - od pripreme zemlje do zaštite sadnice

Voćke, grmove i biljke najbolje je saditi u jesen. Ne postoji datum do kada to možete učiniti. Saditi možete sve dok ne padne snijeg i dok se zemlja nije zaledila. Idealno bi bilo sadnice posaditi najkasnije mjesec dana prije zimskog zahlađenja. 

Sadnica posađena u jesen ima povoljnije uvjete za učvršćivanje u tlu i obnovu korijenove mreže.

Prednosti jesenske sadnje voćaka i ukrasnog drveća

Prije sadnje treba obaviti analizu tla, agromelioraciju da se tlu poboljša plodnost - planiranje terena, meliorativnu gnojidbu, duboku obradu tla (oranje, podrivanje ili rigolanje), ali i napraviti plan sadnje koji sadrži raspored, veličinu i oblik tabli u voćnjaku, izbor vrsta, sorata i podloga te skicu voćnjaka s rasporedom redova i sadnih mjesta.

Priprema zemlje za sadnju

U slučaju da je parcela neravna ili nije dugo vremena obrađivana, obrada zemljijšta se obavlja na čitavoj površini, piše savjetodavac Aleksandar Popović. Ako je parcela pak obrađivana, tada se priprema zemljišta može obavljati u redovima širine 1 do 1,5 m s međurednim razmakom između traka od 3 do 4 metra.

Ovisno od analize tla, polovina utvrđene količine stajnjaka, mineralnog gnojiva i vapnenog materijala se razbacuje po širini trake prije oranja. Druga polovica hranjiva se razbacuje po uzoranom zemljištu u pravcu redova prije fine pripreme zemljišta s motokopačicama. 

Idealan sadni materijal star je dvije godine koji je nakon prve godine skraćen na 70 do 80 centimetara iznad zemlje, a iz ostavljenog pupoljka se razvila sadnica s razgranjenjima i rodnim pupoljcima. U tom će slučaju imati cvjetanje odmah na proljeće. Sadnice trebaju biti cijepljene (kalemljene) na 30 do 40 centimetara od zemlje da se dodatno smanji bujnost podloge.

Kada je riječ o nasadima gustog sklopa s 2.000 i više sadnica po hektaru, prije sadnje je potrebno postaviti potporanj od kolca i žice. Nakon toga se označe sadna mjesta te se obavlja sadnja u već pripremljenu zemlju. Ako su nasadi manje gustoće do 1.000 sadnica, tada nije potreban potporanj, ali je razmak između sadnica u redu veći. Tada ne treba gnojiti čitavu površinu nego uz sadnicu prilikom sadnje. 

Iskapanje jame za sadnicu ovisi o veličini voćnjaka

Prije same sadnje potrebno je označiti kolcem mjesto na kojem će se saditi. Tada se kopa jama veličine nešto veće od korijena sadnice sa zemljom. Sadnica se potom postavlja 3-5cm udaljeno od kolca. Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje debljine 5 do 8cm koji se pritom dobro utaba. U slučaju da nismo razbacali stajnjak po čitavom zemljištu, na sloj zemlje kojega smo već stavili u jamu, stavlja se 20 do 30 kg zrelog stajnjaka. Na stajnjak se iznova stavlja zemlja te se oko voćke oblikuje zdjelica za bolje zadržavanje vode. Dubina sadnje je kao u rasadniku (spojno mjesto je barem 10 cm iznad razine tla).

Sadimo li na tlima koja nisu duboko rahljena (manje okućnice, popunjavanje praznih mjesta u starijim voćnjacima, izmjena starih stabala), tada ne preostaje drugo nego da tlo pripremimo kopanjem jama. U praksi se obično kopaju jame dimanzije 1x1 m dobine 60-80 cm.

Kod takvog kopanja jama treba voditi računa o razdvajanju slojeva tla. Površinski sloj izbacuje se na jednu stranu, a dublji sloj zemlje na drugu stranu jame. Prije sadnje tlo se vrati u jamu tako da se najprije vrati zemlja iz dubljeg sloja tla, a zatim se na nju naspe površinski sloj i napravi humak. Tada se pristupa sadnji na isti način kao i na rigolanom tlu.

Ako zemljište nije dovoljno vlažno, sadnice nakon sadnje treba zaliti i dodatno utabati. 

Dodatna zaštita od divljači i vremenskih prilika 

Sadnice bi trebalo zaštititi i od divljači, a to je najbolje učiniti pletenom žicom ili na sadnice staviti zaštitne mreže. 

Zaštita stablašica od divljači tijekom zimskog perioda - mehanički i kemijski način

Kako bi sadnice zaštitili od lomljenja uslijed težine snijega ili udara vjetra, uz njih postavite dva kolca te za njih privežite stablo. 

Izvor: Savjetodavna RS