Kako naplatiti štetu iz praznog proračuna?

Nakon nedavne katastrofalne tuče, koja je poharala stotine hektara neretvanskih polja, urod voća i povrća ove jeseni mogao bi biti prepolovljen. Led je u samo nekoliko minuta uništio plastenike, nasade povrća te voćnjake jabuka, mandarina i bresaka što su ih poljoprivrednici mukotrpnim radom sadili i podizali.

Na pojedinim područjima stradali su i maslinici, pa stručnjaci upozoravaju na mogućnost pojave bolesti ‘paunova oka’. Tako je trenutačno stanje u neretvanskom agraru katastrofalno, a oči poljoprivrednika, kojima je ovakva proizvodnja jedini godišnji izvor prihoda, uprte su u državne institucije od kojih traže razumijevanje i pomoć.

Oni na ogoljenim površinama razmišljaju o sadnji kasnijeg povrća, kako bi smanjili financijske gubitke i pokrili barem dio uloženog novca. Posebno je kritično stanje na uništenim plantažama mandarina, jer se još ne zna hoće li se ogoljena stabla morati čupati.

Uz neretvanske seljake, koji su svakako najveće žrtve katastrofalne tuče, učinke nevremena nedvojbeno će osjetiti i krajnji potrošači poljoprivrednih proizvoda, budući da će hrvatsko tržište ove jeseni ostati bez znatnih količina domaćeg neretvanskog povrća i voća, koje je kvalitetom bolje u odnosu na uvozno, što se također nudi na našim tržnicama.

Najviše će nedostajati mandarina, koje je tuča na području između Opuzena i Metkovića doslovno sravnila sa zemljom. Prošle je godine ubrano pedesetak tisuća tona kvalitetnih mandarina, a ove se godine zbog tuče očekuje urod od 20 do 25 tisuća tona.

A kako naplatiti naknadu za tako drastično umanjeni urod voća i povrća najčešće je pitanje među neretvanskim poljoprivrednicima, pogođenima elementarnom nepogodom. Prema zakonskim odredbama, najveći dio posla pao je na jedinice lokalne uprave, općine i gradove te Dubrovačko-neretvansku županiju, koja je već proglasila elementarnu nepogodu za gradove Metković i Opuzen te općine Kula Norinska, Zažablje i Slivno.

Komisije za procjenu obišle su tučom postradala područja, kako bi se i službeno dokumentirale i evidentirale nastale štete. Riječ je zapravo o zakonskoj proceduri nakon proglašenja elementarne nepogode, a prikupljeni materijali upućuju se županiji i Ministarstvu financija, koje će u konačnici odobriti novčana sredstva za nadoknadu.

Ipak, poljoprivrednici su zabrinuti zbog dinamike isplate, jer ako je vjerovati prijašnjoj praksi naplate elementarnih nepogoda, oštećeni će naknade dobiti tek za nekoliko mjeseci. Njihove strahove dodatno pojačavaju posvemašnje besparica i kriza koja je pogodila državni proračun posljednjih mjeseci.

Autor: Stanislav SOLDO