Kako izbjeći moniliju na plodovima jabuke i kruške?

U vrijeme berbe često možemo vidjeti plodove jabuke i kruške koji su počeli trunuti, mijenjati boju. Puno je razloga koji mogu dovesti do ove pojave, od nedostatka hraniva, manjka vlage u zemljištu, oštećenja štetnika do pojave bolesti.

Najčešće se radi o simptomima oboljenja koje izaziva gljivica Monilia fructigena. Ovaj patogen napada plodove u posljednjim fazama rasta, izaziva njihovo truljenje i propadanje. Otuda i naziv monilija ili trulež plodova. Može uništiti i do 80 posto uroda, jer što su plodovi zreliji to su podložniji bolesti.

Opasna bolest se brzo širi

Kada se jednom pojavi brzo se širi i može zaraziti veliki broj stabala jabuke i kruške, ali se javlja i na dunji i koštičavom voću. Širenju patogena i ostvarenju infekcije pogoduje toplo i vlažno vrijeme.

Optimalno vrijeme za pojavu je kada nakon dugog niza toplih dana nastane kišni period. U ovakvim uvjetima biljka, a samim tim i plod naglo usvajaju vodu što dovodi do pojave sitnih pukotina na pokožici, koje su vrata za zarazu. Optimalna temperatura je između 15 do 20ºC.

Gljivica prezimljava u trulim plodovima koji otpadaju na površinu zemlje ili se osuše i ostaju u krošnji mumificirani, odakle se na proljeće oslobađaju spore koje izazivaju zarazu.

Infekcija se može prenijeti sa zaraženog na zdravi plod. Sam patogen se razvija u plodu čije meso postaje smeđe i trune, a na površini se pojavljuju spore kojima se bolest širi dalje. Može izazvati propadanje plodova i u skladištu.

Osim na plodovima, u proljeće se javlja na listovima, grančicama i cvjetovima koji se suše.

Bolje spriječiti, nego liječiti

Najbolja zaštita plodova je provođenje preventivnih mjera. Za sadnju treba odabrati otporne sorte, ali imajte na umu da nema ni jedne koja je 100 posto otporna. Nikada ne treba saditi sadnice pregusto. Voćnjak mora imati dobru ventilaciju i provjetravanje krošnje. Neophodno je redovno obavljati rezidbu i uklanjanje opalih i mumificiranih plodova, kao i uvelih grana, listova. Inficirane grane treba odrezati do zdravog dijela. Zaraženi plodovi su glavni izvor zaraze.

Stabla štite od napada štetočina, posebno lisnih ušiju jer pospješuju širenje čađave gljivice koja pogoduje pojavi bolesti.

Za rezidbu koristite sterilne škare i ne pretjerujte s gnojidbom.

U jesen i proljeće, do kretnja vegetacije, stabla se tretiraju sredstvima na bazi bakra. Na početku rasta plodova, kada su veličine zrna graška, možemo obaviti tretiranje otopinom joda. Za njegovu primjenu će nam biti potrebno 40 kapi joda i 10 l vode.

Veliki broj prirodnih sredstava u fokusu ima suzbijanje štetnika, posebno lisnih ušiju, tijekom proljeća. Tako sprječavamo oštećenje mladih plodova i razvoj gljivice čađavice. Koriste se sredstva na bazi ljute paprike, gorušice, pelina.

Od bioloških sredstava koriste se oni koji uništavaju strukturu gljivice, a nemaju negativan efekt na biljku i plodove. Kada je riječ o sintetičkim fungicidima koriste se sredstva na bazi fludioksonila.

Tretiranje fungicidima se obavlja u proljetnom periodu prema uputstvu. Ako je monilija zahvatila plodove tretiranje se obavlja 20 do 30 dana prije berbe ovisno od primijenjenog sredstva. Dozvoljena sredstva pronađite ovdje.