Kako i zašto obaviti ljetnu rezidbu krušaka?

Ljetna rezidba krušaka ustvari predstavlja korekciju zimske, poslije koje je sljedeća zimska rezidba puno brža pa se, s novčane strane gledajući, isplati voćarima jer će se rezači kraće zadržavati na stablima u zimskoj rezidbi. Ako se obavi, efekti su brojni. Najvažniji je što će rod biti konstantan, odnosno voćka neće ući u alternativno plodonošenje.

S njom se omogućava visok stupanj diferencijacije rodnih pupoljaka za narednu godinu jer se odstranjivanjem ljetorasta koji su izrasli iz rezova u zimskoj rezidbi, čuvaju hranjive tvari i mikroelementi koji su neophodni za prelazak lisnog u generativni pupoljak. 

Izvodi se od polovine lipnja pa do prve polovine kolovoza. Kada je godina kišna, s više padalina, kao što je ova, može se obavljati i do berbe krušaka.

Bez alternativnog plodonošenja

Ako se rezidba ne odradi, tijekom jedne vegetacije, u slučaju ljeta s padalinama, ljetorasti mogu narasti više od dva metra. Važno je napomenuti i da je borba protiv bolesti i štetnika lakša, naročito protiv kruškine buhe. Utvrđeno je da se napad buhe može smanjiti za 70 posto ako je obavljena rezidba, jer odrasla jedinka, jaja najviše polaže na vrhovima novih mladica.

Rezidba se radi tako što se vrši izolacija provodnice, otklanjaju se vodopije iz unutrašnjosti krošnje i grane nastale iz rezova na skeletnim i manjim bočnim granama. Važno je da nema visokih grana koje ulaze u unutrašnjost krošnje, zasjenjuju plodove i crpe hranjive tvari plodovima na stablu.

Također se odstranjuju sve grane ispod mjesta na kojem počinje grananje stabla. Mladi ljetorasti se mogu kidati na dva do tri pupoljka od osnove grane kako bi se potaknulo brže formiranje rodnog pupoljka za narednu godinu. Ako je pupoljak već u lipnju krupan, to je prilično siguran pokazatelj da će se, u narednoj godini, u njemu formirati plodovi, naravno, pod uvjetom da se obave tretmani dušikom, fosforom i kalijem prije kraja vegetacije.

U slučajevima vlažnijih ljeta stabla divljaju zbog viška vode, naročito ako su na podlozi divlje kruške. Zato se ljetnom rezidbom prekida njihov rast, odnosno, smanjuje bujnost. Važno je da, nakon rezidbe, stabla budu s otvorenom krošnjom, prozračna, bez bujnih ljetorasta, tj. vodopija koje crpe snagu.

Grane se mogu i kidati

Kako se otklanjaju grane? Najbolje je vršiti ručno zalamanje grana, a ne rezati škarama. U tom slučaju brže se formira kalusno tkivo na mjestu loma, teže ulaze bakterije, gljivice ili virusi u stablo, ali zato sporije dolazi do rasta novih grana. Kada se grane otklanjaju škarama, što ide malo brže, glatki rezovi su pogodniji za ulazak parazita i brže rastu nove grane.

Tko ima bujna stabla lakše mu je raditi sa škarama, ali se može desiti da, u slučaju toplije i vlažnije jeseni, opet dođe do formiranja nove vodopije. U svakom slučaju, bit će manja i ostati će više hranjivih tvari za formiranje rodnog pupa za narednu vegetaciju.

Kvalitetniji i krupniji plodovi

Imajte na umu da se na svakoj sorti treba obaviti ljetna rezidba. Većina stabala u voćnjacima u BiH je na podlozi divlje kruške koja, s viškom padalina, naprosto buja. Nakon obavljene zimske rezidbe koja onda mora biti jaka, na ljeto iste godine, dolazi do jakog obrastanja stabla vodopijama i ljetorastima.

Samo ako se obavi ljetna rezidba bujnost se može kontrolirati. Osim toga, plodovi koji su u krošnji bit će kvalitetniji i krupniji jer će im ostati više hranjivih tvari za rast, a što je najvažnije, omogućava se rod za narednu godinu.