Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sadnja voća
  • 02.10.2016. 10:30

Jesen je idealna za sadnju voćnih sadnica

Voćne sadnice su spremne za sadnju nakon opadanja lišća. Kako im osigurati najbolje uvjete za rast?

Foto: Pixabay.com
  • 4.705
  • 531
  • 0

Jesen je idealan period za sadnju voćnih sadnica. Sadnice su spremne za sadnju u fazi biološkog mirovanja, nakon opadanja lišća. Prednost jesenske sadnje u odnosu na proljetnu je bolje ukorjenjivanje sadnica koje spremnije dočekaju proljeće i novi vegetacijski period.

Sadnice posađene tijekom jeseni će na proljeće biti ukorijenjene i trošiti energiju na listanje i novi rast, dok se sadnice posađene u proljeće istovremeno moraju i ukorijeniti. Korijen raste sve dok se temperatura tla ne spusti ispod +4ºC. Sadnice posađene tijekom jeseni počinju vegetaciju u proljeće ranije za dva do tri tjedna. Sa jesenskom sadnjom ne treba kasniti i treba je obaviti tri tjedna prije pojave mraza. Nedostaci jesenske sadnje su utjecaj niskih teperatura, mraz se može javiti ranije, jak vjetar, led, u kasnu jesen i zimu sadnice oštećuju glodabci, miševi, zečevi, srne.

Dobre i loše lokacije za sadnju

Dobre lokacije za sadnju su dovoljno osunčane, dobro opskrbljene vlagom, zaštićene od vjetra sa sjeverne i zapadne strane. Izbjegavati lokacije koje su smještene u udolinama, blizu šume, sa visokom razinom podzemne vode, svježe iskrčene. Ove lokacije imaju čitav niz loših karakteristika koje bi loše utjecale na posađene sadnice.

Za sadnju je najbolje izabrati jednogodišnje ili dvogodišnje sadnice, jer se najbolje ukorjenjuju.

Prije sadnje potrebno je uraditi analizu zemljišta i pripremiti zemljište za sadnju. Zemljište treba započeti pripremati mnogo prije sadnje. Pravac pružanja redova treba uskladiti sa položajem parcele, odvođenjem viška vode, erozijom zemljišta.

Za sadnju je najbolje izabrati jednogodišnje ili dvogodišnje sadnice, jer se najbolje ukorjenjuju. Uspjeh sadnje ovisi od izbora lokacije, pripreme zemljišta, ali i od stupnja zrelosti sadnica. Sadnice mogu biti sa golim korijenom ili sa upakiranim korijenom. Na izbor vrste i sorte koju ćemo saditi utječu mnogi faktori: klimatski uvjeti, izbor lokacije, kvaliteta zemljišta, prilagođenost voćne vrste, sortne karakteristike, namjena nasada, ponuda sadnica.

Kod sadnje veliku pažnju treba obratiti na mogućnost oprašivanja. Neke voćne vrste i sorte su samooplodne dok su druge stranooplodne. Kod stranooplodnih vrsta treba posaditi nekoliko sorti, najmanje tri sorte, radi dobrog oprašivanja. Sorte oprašivači trebaju cvjetati u isto ili približno vrijeme cvijetanja glavne sorte i imati dobru klijavost.

Pazite na izbor podloge

Kod kupovine sadnica obratiti pažnju i na izbor podloge na koju je kalemljena sorta. Postoje različite podloge koje u velikoj mjeri utječu i na izbor načina uzgoja i formiranja uzgojnog oblika voćnih stabala. Kržljave podloge dat će stabla manjih dimenzija, traže oslonac pošto formiraju manji korijen (jači vjetar lako izvali ovakvo stablo ukoliko nema oslonac), posebne uzgojne forme (vitko vreteno), ovakva stabla imaju kraći životni vijek. Stabla kod kojih je podloga neka bujna ili sijanac ne traže dodatne oslonce, dugovječnija su, formiraju veći korijen i krošnju, možemo ih formirati u uzgojnim oblicima koji su manje intenzivni.

Prilikom odabira i kupovine sadnica treba obratiti pažnju da je korijen dobro razvijen, da nije oštećen, da nema simptoma bolesti, da su na korijenu prisutna i tanji korjenčići. Korijen se osvježava prije sadnje u pripravku od zemlje, organskog gnojiva i vode u odnosu 1:1:1. U ovu otopinu može se dodati i čaj od divizme umjesto dijela vode. Stoji najmanje 30 do 40 minuta, a korijenje koje je duže vrijeme bilo izvan tla i izloženo sušenju može ostati potopljeno i preko noći. Ukoliko sadnice sa golim korijenom nećemo odmah saditi treba ih utrapiti da bi spriječili isušivanje korijena. Korijen ne smije ostati suh.

Nakon sadnje potrebno je posađenu sadnicu zaliti sa 10 do 12l vode.

Rupe za sadnju u jesen treba kopati najmanje 10 do 12 dana prije sadnje. Rupe za sadnju trebaju za 1/3 biti veće od korijena sadnice. Veličina sadne rupe ovisi o voćnoj vrsti. Prečnik rupe treba biti od 60 do 100cm, a dubina 50 do 100cm. Prilikom kopanja rupe odvojiti površinski sloj zemlje od zemlje iz dubljeg dijela. Sadnju sadnice bi trebale obavljati dvije osobe. Prilikom sadnje jedna osoba treba pridržavati i centrirati sadnicu, a druga treba obavljati zatrpavanje. Na dno jame prvo treba staviti organsko gnojivo - stajnjak i dobro izmiješati sa zemljom iz površinskog sloja. Stajnjak nikako ne smije doći u dodir sa korijenom jer bi izazvao njegovo propadanje.

Spriječite rast korova

Preko rupe postaviti štap ili sadnu dasku koji nam trebaju biti orjentir za dubinu sadnje. Sadnicu postaviti u centrani dio jame, dobro rasporediti korijen. Zatrpavati sadnicu uz povremeno protresanje kako bi se ostvario bolji kontakt korijena i zemlje kojom obavljamo zatrpavanje i da se ne formiraju zračni džepovi. Dubina sadnje je do korijenovog vrata koji mora biti u ravni sa površinom tla. Mjesto kalemljenja treba biti iznad površine tla najmanje 10cm. Prilikom sadnje postaviti kolac na 3 do 5cm od sadnice. Za ovaj kolac pričvrstiti sadnicu da je ne prelomi vjetar. Kolac uz sadnicu ostaje 2 godine. Zemlju oko sadnice lagano nagaziti i formirati jamicu u formi zdjelice okolo sadnice. Nakon sadnje potrebno je posađenu sadnicu zaliti sa 10 do 12l vode.

U krugu od 30cm oko sadnice treba spriječiti rast korova, jer će sadnica morati da se sa korovom natječe za vodu i hranu. Malčiranje oko stabla voćke spriječit iće rast korova, smanjiti gubitak vode, a organska tvar u raspadu hrani korijen. Postoje razne vrste malča, neke će zakiseliti tlo i pogodni su za voćne vrste koje traže kiselije tlo - borovnice. Zelena trava privlači spuževe, sijeno miševe i voluharice i zbog toga je preporučljivije koristiti raspadnutu organsku tvar, odnosno gotovo organsko gnojivo.

Nakon sadnje sadnicu je potrebno prikratiti, posebno važno kod jabučastih sorti, na visinu od 70 do 80cm. Ovo će omogućiti formiranje debla visine do 50cm i bočnih razgranjenja prve etaže. U slučaju da smo kupili sadnice sa bočnim razgranjenjima skraćivanje izvršiti na 30 do 40cm iznad posljednjeg razgranjenja. Pregledati bočna razgranjenja, ukloniti suvišna i ona koja se zasjenjuju, prikratiti razgranjenje koje se previše razvilo.

Sadnicu zaštiti zaštitnim mrežama od štetnika kao što su zečevi i srne.

Foto: Pixabay.com


Tagovi

Jesen Voćne sadnice Kopanje rupe


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lipo Josipovo - lipa sva godina: Što još kažu narodne izreke?

Spomendan svetog Josipa obilježavamo danas, 19. ožujka. Uz ovoga sveca vezano je niz narodnih mudrosti koje služe kao svojevrsna prognoza vremena. Neke od njih objavljene...

Više [+]