Pretraga tekstova
Znanstvenici će pratiti temperaturu, sadržaj kisika i vlage te razgradnju organske tvari, ostataka ulja i fenolnih spojeva, koji svježu kominu čine nepovoljnom za izravnu primjenu u poljoprivredi
U Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču započelo je novo istraživanje koje bi moglo ponuditi održivo rješenje za jedan od najvećih izazova maslinarske proizvodnje, zbrinjavanje komine, nusproizvoda koji nastaje nakon prerade maslina. Znanstvenici će tijekom idućih mjeseci u bioreaktorima pratiti proces kompostiranja smjese komine i slame kako bi utvrdili optimalne uvjete za proizvodnju kvalitetnog komposta.
Projekt vodi dr. sc. Marko Černe, viši znanstveni suradnik na Zavodu za poljoprivredu i prehranu Instituta, a u istraživanje je uključen i mladi istraživač Abdelaali Olcaid iz Maroka, kojemu će rezultati poslužiti i za izradu doktorske disertacije.
Glavni cilj pokusa je ispitati kako različite količine zraka utječu na proces kompostiranja. Znanstvenici će pratiti temperaturu, sadržaj kisika i vlage te razgradnju organske tvari, ostataka ulja i fenolnih spojeva, koji svježu kominu čine nepovoljnom za izravnu primjenu u poljoprivredi.
Komina sama po sebi sadrži mnogo vlage, ostatke ulja i fenolne spojeve te je vrlo zbijena, zbog čega se teško razgrađuje. Kako bi se omogućio prolazak zraka i razvoj mikroorganizama, prije punjenja bioreaktora miješa se sa slamom.
"Komina bez dodatka strukturnog materijala nije pogodna za učinkovito kompostiranje. Naša prethodna istraživanja pokazala su da je oko 30 posto slame optimalan udio za stvaranje dovoljno prozračne smjese", pojašnjava Černe.
Od otpada do eliksira za maslinike: Gnojidba kominom može preporoditi dalmatinska polja
Nakon nekoliko dana očekuje se porast temperature na oko 45 Celzijevih stupnjeva, što će biti znak da su mikroorganizmi započeli intenzivnu razgradnju organske tvari. Cijeli proces kontinuirano će pratiti senzori ugrađeni u bioreaktore.
Istraživače posebno zanima smanjenje fitotoksičnih spojeva koji mogu negativno utjecati na rast biljaka. U drugoj fazi istraživanja smjesi komine i slame dodat će i kokošji gnoj kako bi utvrdili može li dodatni izvor dušika ubrzati razgradnju i poboljšati kvalitetu budućeg komposta.
Istra, kao jedna od vodećih hrvatskih maslinarskih regija, tijekom berbe stvara velike količine komine, pa uljare i proizvođači sve više traže ekološki prihvatljive načine njezina zbrinjavanja. Upravo bi bioreaktorsko kompostiranje moglo ponuditi rješenje kojim bi se nusproizvod prerade maslina pretvorio u vrijedno organsko gnojivo.
Prema riječima Marka Černea, cilj istraživanja nije samo znanstveni, nego i praktični. Prikupljeni podaci mogli bi poslužiti za projektiranje većih postrojenja za kompostiranje, čime bi se komina iz više uljara mogla učinkovito preraditi i ponovno vratiti u poljoprivredu kao kvalitetan kompost. Time bi se zatvorio kružni ciklus proizvodnje u maslinarstvu i smanjio okolišni otisak jednog od najvažnijih sektora istarske poljoprivrede.
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!