Od otpada do eliksira za maslinike: Gnojidba kominom može preporoditi dalmatinska polja

Maslinova komina koja ostaje nakon prešanja plodova i ekstrakcije ulja, tradicionalno se koristila na više načina: kao hrana za stoku, prirodno gnojivo ili izvor ogrjeva. Posljednjih godina ponovno se razmatra njezina šira primjena, uključujući i energetsko iskorištavanje u obliku biogoriva.

Prošle godine u Hrvatskoj, neposredno uoči berbe, uveden i novi zakonski okvir koji omogućuje izravnu primjenu maslinove komine na poljoprivrednim površinama. Iako mjera može smanjiti troškove zbrinjavanja i pojednostaviti upravljanje nusproizvodima, u stručnoj javnosti i dalje postoje otvorena pitanja vezana uz moguće učinke na tlo i ekosustav.

Znanstveni pothvat u srcu Dalmacije

Istraživanje pod nazivom "Svježa komina kao organski poboljšivač tla u masliniku i njen utjecaj na mineralni sastav lista i ploda masline" proveli su stručnjaci s dva hrvatska sveučilišta. Autorski tim predvodi prof. dr. sc. Lepomir Čoga s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, uz suradnike dr. sc. Sanju Slunjski te dr. sc. Šimuna Kolegu, mag.ing.agr Magdalenu Zoricu i mag.ing. agr. Marka Zoricu s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru. Istraživanje, objavljeno početkom travnja 2026. godine, možete pronaći na stranici hrčak.srce.hr.

Njihovo istraživanje provedeno je tijekom dvije vegetacijske sezone, 2022. i 2023. godine, u masliniku na lokaciji Grabovci u Šibensko-kninskoj županiji. Fokus je bio na dvije ključne sorte: našoj domaćoj Oblici i introduciranoj talijanskoj sorti Leccino. Maslinik, podignut 2005. godine, nalazi se u sustavu ekološke proizvodnje, što ovo istraživanje čini još značajnijim za održivu poljoprivredu.

Kompost od komine maslina je vrijedan resurs, ali može biti i opasan za biljke

Kako ističu na početku istraživanja, maslinarstvo u Hrvatskoj prolazi kroz svojevrsnu renesansu. Prema podacima FAOSTAT-a, svjetska proizvodnja maslinova ulja doseže milijune tona, a Hrvatska sa svojih 20 tisuća hektara pod maslinicima i preko 160 aktivnih uljara čvrsto drži svoje mjesto na karti kvalitete. Međutim, s rastom proizvodnje raste i jedan veliki ekološki izazov: kamo s kominom?

Ovaj nusproizvod prerade maslina godinama se smatrao otpadom kojeg je teško zbrinuti, no tim hrvatskih znanstvenika dokazao je upravo suprotno. Svježa komina nije teret, već dragocjen resurs koji može značajno poboljšati plodnost i kvalitetu samog tla.

Što se dogodilo u tlu?

Znanstvenici su testirali četiri različita tretmana. Kontrolna skupina (VAR 0) nije dobivala kominu, dok su ostale varijante tretirane s 1,5 kg/m² (VAR 1), 3,0 kg/m² (VAR 2) te najvišom dozom od 5,0 kg/m² (VAR 3) svježe, vlažne komine. Komina je nanesena kao malč izravno ispod krošanja stabala.

Prije nego što je završila na tlu, sama komina je prošla rigoroznu analizu. Rezultati su pokazali da je ona blago kisele reakcije (pH 6,15) i iznimno bogata organskom tvari - čak 95,7 % suhe tvari čini organska komponenta. Iako je siromašna dušikom i fosforom, njezina opskrbljenost kalijem bila je zadovoljavajuća.

Rezultati nakon primjene bili su zanimljivi. U površinskom sloju tla (do 30 cm), dodavanje komine u najvećoj dozi (5 kg/m²) povećalo je sadržaj humusa za nevjerojatnih 45 % u usporedbi s kontrolom. Humus je "kralježnica“ svakog plodnog tla, a ovaj porast izravno pridonosi boljoj strukturi tla i zadržavanju vlage, što je ključno u sušnim dalmatinskim ljetima.

Osim humusa, zabilježen je i značajan porast hranjiva, fosfor je porastao za 18 do 27 %, dostupni kalij skočio je za čak 35 %, a mineralni dušik značajno se povećao pri najvećoj dozi.

Jedna od najvećih briga poljoprivrednika kod primjene nusproizvoda je kiselost tla i teški metali. Međutim, znanstvenici su utvrdili da unatoč kiseloj prirodi komine, pH tla ostao je stabilan zahvaljujući visokoj pufernoj sposobnosti vapnenačkih tala. Još važnije, razine teških metala poput olova, kadmija i nikla ostale su daleko ispod zakonskih granica, a u nekim slučajevima su se koncentracije cinka, kroma i arsena čak i smanjile jer ih je organska tvar iz komine "zarobila“ (proces sorpcije).

Rekordni plodovi: Veći, duži i teži

Utjecaj na samu biljku bio je vidljiv golim okom. Gnojidba kominom pozitivno je utjecala na morfologiju ploda masline. U varijanti s 5 kg/m² zabilježene su najveće vrijednosti mase, duljine i širine plodova u obje godine istraživanja. Primjerice, prosječna masa ploda u 2023. godini skočila je s 3,16 grama na kontroli na čak 4,48 grama kod tretiranih stabala.

Nutritivni status stabala, koji se mjerio analizom lista, također je bio besprijekoran. Razine dušika, fosfora i kalija bile su unutar optimalnih granica, bez ikakvih znakova toksičnosti. Zanimljivo je da je sorta Leccino pokazala veću sklonost akumuliranju kalija, kalcija, željeza i mangana u listovima u usporedbi s Oblicom, što sugerira da različite sorte različito "probavljaju“ hranjiva iz komine.

Što ekološki proizvođači misle o ekološkoj poljoprivredi u Hrvatskoj?

Da bi dobili ove precizne podatke, znanstvenici su koristili vrhunsku metodologiju u laboratorijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Dušik je određen metodom po Kjeldahlu, humus bikromatnom metodom po Tjurinu, dok su mikroelementi i teški metali analizirani atomskom apsorpcijskom spektrofotometrijom (AAS). Čak su i vremenski uvjeti precizno praćeni pomoću Pinova™ stanice unutar maslinika, bilježeći oborine (201,9 mm u 2022.) i ekstremne temperature koje su dosezale i preko 40 °C.

Zelena budućnost maslinarstva

Svježa komina masline, čak i bez kompostiranja, može biti iznimno vrijedan organski poboljšivač za mediteranska tla koja su kronično osiromašena organskom tvari. Njezina primjena ne samo da rješava problem otpada u uljarama, već izravno smanjuje potrebu za skupim mineralnim gnojivima, čuvajući okoliš i potičući kružno gospodarstvo, zaključak je istraživanja.