Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Školski voćnjak
  • 07.05.2024. 13:30
  • Požeško-slavonska, Požega

Imaju reprezentativan voćnjak, mehanizaciju i navodnjavanje, a nedostaje im samo jedno - učenici

Uz Poljoprivredno-prehrambenu školu Požega prije šest godina posađen je voćnjak u gustom sklopu. Ondje rastu sve najvažnije kontinentalne voćne vrste. Učenici imaju priliku naučiti voćariti od same nule

Foto: Maja Celing Celić
  • 3.555
  • 222
  • 1

Vlastiti pokazni voćnjak s desetak vrsta voća, vinograd, više od sto hektara zemlje na kojoj obrađuju pšenicu, ječam, uljarice i druge ratarske kulture, plastenik - tek je dio površina na kojima učenici Poljoprivredno-prehrambene škole Požega pod paskom svojih nastavnika uče o biljnom uzgoju ali i preradi onoga što sami proizvedu. 

Dugu povijest ima ova ustanova, a seže u daleku 1883. Sama zgrada Ratarnice, kako su je zvali, je podignuta 1896., a trenutno traje njezina rekonstrukcija i dogradnja. Prije šest godina, 2016. je postala i Regionalni centar kompetentnosti u sektoru poljoprivrede. Taj je status bio dobar temelj za apliciranje na EU infrastrukturni projekt čija su sredstva osigurala obnovu škole, ali i nabavku opreme za praktikume, kemijski laboratorij, preradu voća i povrća, poljoprivredne strojeve. 

Imaju sve, ali nedostaje najbitnije 

"Sve ovo spremno čeka završetak rekonstrukcije i postavljanje u laboratorije, učionice. Čekamo da se što prije uselimo te krenemo i s cjeloživotnim obrazovanjem, upisujemo nova zanimanja, da naši učenici od onoga što uzgojimo prave kolače, sokove, marmelade, pekmeze. Osnovali smo i zadrugu Ratarnica, sada možemo i prodavati", entuzijastično priča Marija Mršo Radić, ravnateljica ove po mnogočemu posebne srednje škole, a koja ima i jedan problem - nedostaje joj učenika. 

"Trenutno ih imamo 186. Prije 14 godina kada saam došla raditi kao profesorica, bilo ih je 560. Uz sve naše napore, mi nemamo djece. Demografija je takva kakva je, a isti je problem i u drugim školama, i drugim županijama", kaže Mršo Radić koja se nada da će kao Regionalni centar kompetentnosti te uz pomoć resornog ministarstva i Županije požeško-slavonske uspjeti u naumu razvoja obrazovanja u poljoprivredi na regionalnom nivou. 

Ravnateljica Marija Mršo Radić s okupljenima

Jer, za površine koje obrađuju - po hektar voćnjaka i vinograda kao i 115 ha pod ratarskim kulturama te praktičan rad, potrebna je radna snaga. "Prije smo ljeti kada su se obavljali radovi imali puno više djece, a sada ih u jednom razredu imamo četvero. Spasili smo se s mehanizacijom koja pomaže u poslovima gdje treba više manualnog rada", otkriva ravnateljica okupljenima koji su sudjelovali na studijskom putovanju na temu budućnosti poljoprivrede, a kojega je organizirala mreža Europe direct

Treba napomenuti da u sklopu škole imaju i učenički dom što je također jedna od prednosti u privlačenju djece iz cijele regije. 

Voćarenje od nule 

Voćnjak u samoj blizini škole je zaista reprezentativan i jedini takav u Hrvatskoj. Posađen je 2019. godine i to vlastitim sredstvima te uz pomoć tadašnjeg Veleučilišta u Požegi, koji je u međuvremenu postao Fakultet turizma i ruralnog razvoja. 

"Planirali smo koncept mono nasada jabuke i kruške. No, odlučili smo se na više vrsta voća i takav sklop da se u najvećem opsegu može mehanizirati što se pokazalo kao dobra odluka jer nemamo đaka. Ručnog rada u voćnjaku je puno, a ljudi malo", komentira dipl. ing. Tomislav Soldo s požeškog fakulteta. 

Umjesto dvije posadili su po pet redova s petnaest najzastupljenijih kontinentalnih voćnih vrsta. "Željeli smo da učenici i studenti imaju direktnu praksu, da se uz modernu mehanizaciju praktično nauče voćariti od nule, dakle od sadnje do berbe. I nismo pogriješili", kaže Soldo opisujući nasad za kojeg kaže da je moderno koncipiran. Postavljen je sustav za navodnjavanje, kap po kap, solarni paneli, iskopan bunar, a sve mogu isprogramirati. "Voćnjak je podijeljen na šest sekcija, možemo točno odrediti koji dan se koja sekcija navodnjava ili obaviti fertirigaciju."  

Većina kontinentalnih vrsta je tu 

Da bi ga zaštitili od nepogoda, postavili su mreže koje su direktno u dodiru s voćnim sadnicama, a riječ je o sustavu "keep in touch". Nad prvih pet redova trešanja postavljena je folija. "Ona služi da se na korijenov sustav ne bi previše aposrbiralo oborina jer tada dolazi do pucanja ploda. Kada krene zrioba i naglo padne 100 litara kiše, stablo povuče silnu količinu vode i puca, a plodovi nisu za konzumaciju i prodaju", pojašnjava on. 

Mreže su krajem travnja bile postavljene i nad ostatkom voćnjaka, odnosno marelicama, šljivama, višnjama, nektarinama, breskvama, jabukama, kruškama, dunjama i bobičastom voću. Dakle, ovdje su gotovo sve kontinentalne voćne vrste na kojima će učenici moći savladati tehnologiju za svaku od njih. 

Gusti sklop male bujnosti 

Riječ je nasadu gustog sklopa sadnje, male bujnosti. "Voćne sadnice nisu velike, svaka je u visini podignute ruke. Sve se radi sa zemlje. Evo, pogledajte ovu trešnju", pokazuje nam prvu u redu te opisuje kako nema stalnih grana te da se do temelja mogu obnoviti svake godine. "Bere se uz provodnicu. Na svakoj je mnoštvo grana, i sve su rodne", kaže ovaj stručnjak dodajući da ova voćarska godina neće biti dobra zbog velikih oscilacija u temperaturi. 

Obilan rod

"Kod ranije sorte trešnje Early star, koja je cvala u doba dok su temperature bile normalne 20-25°C, plodovi su se lijepo zametnuli. No, Kordia je prekrasno cvala, ali na temperaturama 29-30°C, zbog čega nije došlo do oplodnje. Zbog suše polen nije mogao proklijati kroz tučak u polenovu mješinicu te dovesti do oplodnje koja je bila drastično lošija", pokazuje nam. 

Priča nadalje da je voćnjak u ekološkoj proizvodnji, što znači još više ručnog rada nego u klasičnoj. Pritom je odabir sredstava jako uzak, i baš zbog toga sve više koriste mehanizaciju.

Mehanizacija u ekološkoj proizvodnji 

Na raspolaganju im je frostbuster kojim zagrijavaju voćke i sprečavaju štete od mraza. Nabavili su i novi traktor te mnoge priključke kao što je uređaj za prorjeđivanje cvjetova i zametnutih plodova. Budući da ne mogu koristiti kemijska sredstva za prorjeđivanje niti imaju dovoljno radne snage, ovaj stroj im je više nego koristan u godinama kada dođe do prevelike cvatnje. Tu je i klasična kosilica, bočne kopačice za suzbijanje korova, stroj za podrezivanje korijenskog sustava za kontrolu bujnosti voćaka, deponator za gnojiva, stroj za mehaničku rezidbu koji čini 80 posto ušteda u radnoj snazi i drugo. 

"Kao da smo znali da će nedostajati djece. Ovo je jedini način da premostimo njihov nedostatak. U budućnosti će sigurno doći i dronovi te samohodni roboti. Zato je važno je nasad u gustom sklopu, na slabo bujnim podlogama, visine da se može dohvatiti rukom", opisuje Soldo budućnost ovog sektora. 

Dobro su opremljeni mehanizacijom

U voćnjaku je postavljena i meteo stanica te hvatač spora koji pomaže u detekciji bolesti i preventivnoj zaštiti, što opet predstavlja uštedu. Na pitanje prisutnih, koliko je isplativa ovakva proizvodnja, on tvrdi da je prinos veći i kvalitetniji nego u standardnoj. "Ne možete biti profitabilni ako imate trešnju koja je u habitusu tri sa tri, a pogledajte ovu. Još ako nemate ni sustav za navodjavanje, a puno je takvih jer se smatra da onima na bujnim podlogama ne treba voda ili pak nemaju mogućnost navodnjavanja, tada ne možete dobiti ekstra klasu. Bez nje nema profita, trgovac će kupiti samo ekstra klasu i za nju će dati koliko tražite", zaključuje on. 

Uz voćnjak je postavljeno i šest košnica kao i hoteli za kukce  što pomaže u oprašivanju. Škola posjeduje i svu opremu za proizvodnju meda pa su pokrili i taj segment.

Sad još da je samo učenika koji će sve ove resurse moći iskoristiti za razvoj hrvatske poljoprivrede. 


Fotoprilog


Tagovi

Regionalni centar kompetentnosti Poljoprivredno-prehrambena škola Požega Ratarnica Školska zadruga Marija Mršo Radić Tomislav Soldo Upis u srednju školu Učenički dom Radna snaga Gusti sklop Manje bujna podloga Europe direct Early star Kordia Mehanizacija


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kako prepoznati pepelnicu, a kako plamenjaču? Što nam je činiti ako su biljke napadnute, a kako prevenirati ove pojave? Uskoro više!
Foto: Shutterstock/Saad315/Montree Srihawong