• Inovacija u voćarstvu
  • 07.02.2021. 09:00
  • Požeško-slavonska, Veliki Banovac

Grlom u jagode - inovacija Matije Brinjaka zainteresirala i druge proizvođače

Mladi bračni par Brinjak pomiče granice slavonske poljoprivrede. Uz nasad na zemlji, imaju i plastenik s horizontalno visećim uzgojem. Kraj inače poznat po stočarstvu i voćarstvu, postaje simbol jagoda.

Foto: Poljoprivredna TV
  • 1.143
  • 123
  • 1

Jednostavnija proizvodnja i manja potreba za radnom snagom, ono su što Matija Brinjak ističe kod svog načina uzgoja. Naime, u selu Veliki Banovac, pokraj Pakraca, nalazi se nasad horizontalno visećih jagoda OPG-a Brinjak, ovoga inače po struci medicinskog tehničara i prve generacije poljoprivrednika u obitelji.

Na ideju je, kaže, došao tako što je pretraživao načine uzgoja tog voća te je pronašao hidroponski uzgoj, ali i zaključio da bi trošak bio prevelik. Zato se odlučio supstrat stavljati u kanale, što je, pojašnjava, isto kao i za proizvodnju na zemlji, samo što je u kanalima i na visini.

Plan ovog mladog bračnog para je u budućnosti prebaciti se isključivo na takav uzgoj, jer osim što će se smanjiti potreba za radnom snagom, olakšat će i zadržati stalnu proizvodnju jer u horizontalno visećem nije potrebno mijenjati plodored.

Plan je i prerađivati jagode 

Promjenom sadnica nakon pet godina u tunelu mijenja se i supstrat, tako da nova ima sva potrebna hranjiva od samog početka.

"Najveća prednost je ta što treba manje radne snage. Znači, za 700 sadnica trebate jednog čovjeka da bi pobrao ili ošišao jagode, možda mu treba sat i pol, dva, dok na vanjskom uzgoju trebate dva radnika za to vrijeme“, opisuje.

Brinjakovi sada imaju 4.500 tisuće sadnica i prinos od otprilike 2,5 tona godišnje, no kako budućnost vide samo u poljoprivredi, plan im je širiti se. Godišnja proizvodnja bi im trebala biti oko šest do sedam tona, a s obzirom da razmišljaju o mogućnosti prerade, išli bi i do devet tona, tako da bi 2.000-2.500 kilograma bile za preradu, a ostatak za prodaju.

"Tržište nije problem i gotovo sve prodamo na kućnom pragu", otkriva.

Nema uvjete za poticaje

Uzgoj kakav imaju dosad nije bio prepoznat u smislu financijske potpore iz EU fondova za tu proizvodnju. Naime, za natječaje iz Programa ruralnog razvoja RH nužno je da poljoprivredno gospodarstvo ima ekonomsku vrijednost od najmanje 2.000 eura. Riječ je o vrijednosti koja u obzir uzima sve poljoprivredne resurse koje pojedino gospodarstvo koristi.

"Naš problem je bio taj što sadimo jagode u visinu, a ne u širinu. Da smo ih sadili na zemlji imali bismo više od dvije tisuće vrijednosti, ali eto mi smo sebi olakšali rad, ali smo si onemogućili poticaje“, kaže nositelj čija je ekonomska veličina OPG-a između 1.700 i 1.800 eura.

Međutim, njegov način uzgoja jagoda u koji je uložio vlastitih desetak tisuća eura, o čemu je Agroklub prvi pisao, zainteresirao se ugledni časopis "Farmers of Europe“, a privukao je pažnju i ministrice poljoprivrede Marije Vučković, koja ga je pozvala na razgovor i, kako otkriva naš sugovornik, apelirala u Bruxellesu da se pronađe rješenje za ovakve male poljoprivrednike.

Ujedno je iskoristio medijsku eksponiranost i pokrenuo udrugu Hrvatska jagoda koja okuplja 55 proizvođača, koji razmjenjuju iskustva putem grupe na aplikaciji Viber i na taj način šire ovakvu proizvodnju ovog voća. Ne vide jedni druge kao konkurenciju, a Matija, na čijem OPG-u radi i njegova supruga Maja, roditelji i brat, poziva sve zainteresirane da mu se jave kako bi im pomogao savjetom. 

Pogledajte cijelu priču u video prilogu.


Tagovi

Jagode Inovacije OPG Brinjak Program ruralnog razvoja RH Matija Brinjak


Autorica

Lucija Eichler

Više [+]

Novinarka Poljoprivredne televizije.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

TREŠNJA U CVATU - Kad leptir zamahne krilima