EU pomaže masline na Lunu koje - za Hrvatsku ne postoje!

Fascinantna šuma maslina na Lunu, na najzapadnijem špicu otoka Paga na kome samoniklo raste čak 150.000 maslina, od kojih je sigurno tisuću starije od tisuću godina, raritet kakav ne postoji doslovno nigdje više na svijetu, konačno bi mogla postati makar malom brigom i države Hrvatske. Rezime je to onoga što se tijekom ovog vikenda moglo čuti u Lunu i Jakišnici tijekom velike fešte “Lunjska maslinada“.

Lunjsku maslinadu“ već osmu godinu zaredom organizira Udruga lunjskih maslinara, a ove godine podršku prirodnom čudesnom ponos masliniku Hrvatske i lunjskim maslinarima došli su dati i maslinari sa susjednih otoka Krka i Raba te iz Istre, točnije iz Vodnjana. Krčki maslinari, na čelu s agilnim Goranom Marevićem iz Udruge maslinara “Drobnica“, stigli su i u specijalnoj misiji: pomoći maslinarima Luna u borbi sa zahtjevnom birokracijom te konkretno u suvremenoj obradi tisućljetnih maslinika. Bilo je na fešti i čuvenog paškog sira i skute, pa naravno paške janjetine, bilo je klapske pjesme i dobra raspoloženja, dobrih maslinarskih predavanja i, što je najvažnije, zlata vrijednih dogovora.

Došlo doba da i država svrne oko

I čini se da je konačno došlo vrijeme da će i država Hrvatska makar svrnuti oko na jedan od svojih najdragocjenijih dragulja, kakav nema nitko na svijetu, a koji po državi Hrvatskoj, vjerovali ili ne, uopće ne postoji! Naime, čudesna šuma tisućljetnih maslina na Lunu nigdje u službenim dokumentima RH nije upisana. U ARKOD sustavu, gdje su popisane sve masline Lijepe naše i parcele na kojima su - nije. Uskoro ćemo u EU i ako tih maslina nigdje u dokumentima nema - nema ih uopće. U čemu je problem?

- Sve te masline na Lunu privatno su vlasništvo Lunjana, ali je zemlja na kojoj rastu državno vlasništvo. Da bi masline bile upisane u ARKOD, morate biti vlasnik parcele na kojoj se nalaze, a mi to nismo. Jedino ih vlasnik parcele, dakle država Hrvatska, može upisati u ARKOD, a ona ih upisala nije te one formalno ne postoje. Po državi je lunjska maslinada upisana u katastarskim dokumentima kao šuma - objašnjavaju nam predsjednik Udruge maslinara Luna Božidar Badurina i tajnik Josip Badurina.

Pod hitno srediti katastar i gruntovnicu

Što bi država morala napraviti? Trebala bi snimiti stanje lunjske maslinade, u katastru potom staviti stvarno stanje kultura koje rastu na tim parcelama i s tim katastarskim izvatkom promijeniti stanje u gruntovnici. To Lunjani ne mogu sami napraviti jer nisu vlasnici zemljišta na kojima rastu te masline. Vlasnik je RH i eto dobra posla za njezine vrijedne službenike. Javit ćemo kad s tim poslom krenu!

- Taj posao država kako zna i umije mora obaviti do ulaska Hrvatske u EU. Ako to ne obavi, taj ponos maslinik Hrvatske službeno uopće neće postojati, a ni Lunjani neće moći prodati legalno ni kap svog maslinova ulja. Sve njihovo ulje bit će nelegalno, jer službeno nemaju maslina, lunjski maslinik je de iure - fantomski - napominje krčki maslinar Goran Marević.

Posljednjih godina neki su počeli i prodavati svoje stotine godina stare masline. I da se nakon prvih slučajeva prodaje tih starica javnost sablažnjena nije digla na noge, bog zna što bi do danas bilo. Posljedica tog skandala je da je država odlučila kako-tako zaštiti Lunjsku maslinadu.

- Svaka od tih maslina je genetski različita od drugih, pa je to i genetska banka informacija koje bi bile izuzetno dragocjene i u suvremenom uzgoju. Vrijednost ove maslinade je u svakom smislu neprocjenjiva - kazali su nam u Lunu na fešti Davorin Marković, v.d. ravnatelja Državnog zavoda za zaštitu prirode, i njegova suradnica Ivana Ilijaš.

Dio maslinade Botanički rezervat

- Još od druge polovine prošlog stoljeća zaštićen je dio maslinade kao Botanički rezervat. Sada smo u poslu oko izrade stručnih podloga za proglašenje Lunjske maslinade zaštićenim krajobrazom. Kategorija “zaštićeni krajobraz” zaštitila bi te milenijska masline, ali domicilnom stanovništvu ne bi ograničila aktivnost i normalan život. S poslom na izradi podloga bit ćemo gotovi do kraja godine, a onda će te stručne podloge biti dane na uvid javnosti, Lunjani će moći dati svoje primjedbe i sugestije koje ćemo uklopiti u podloge. Potom Ministarstvo zaštite okoliša i prirode na zahtjev županije daje svoje mišljenje i rješenje. Svakako najkasnije do iduće Lunjske maslinade, dakle do svibnja iduće godine Lunjska maslinada morala bi biti u statusu zaštićenog krajobraza.

A nedavno su stigli i prvi novci za oplemenjivanje i svojevrsnu zaštitu milenijskog maslinika na Lunu i to iz - Europske unije. Na račun TZ Novalja, koja je nositelj projekta, ovih dana sjelo je 600.000 eura iz europskih pretpristupnih fondova. Njima će biti uređene postojeće staze i putevi kroz lunjski maslinik, turisti koji i danas oduševljeno obilaze masline, svjedoči nam lunjski turisti vodič Bruno Modrušan, lakše će do fascinantnih stabala. Bit će zaposlena i dva rendžera, napravljena recepcija, zaposlit će se Lunjani...

- Prije dvije godine napravili smo projekt koji smo kandidirali za pretpristupni fond IPA IIIC. Projekt predviđa izgradnju 7 kilometara staza kroz maslinik, od čega je oko 4,5 kilometara postojećih i 2,5 kilometra novih - objašnjava mladi Marijan Šuljić, voditelj Odjela za gospodarstvo u gradu Novalji.

- Lunjska maslinada turistička je atrakcija i učinit ćemo je dostupnijom turistima, a da ništa ne bude devastirano. Projekt, koji vodi Katarina Bukša, predviđa i izgradnju parkirališta, recepcije, gdje bi bila i mala prezentacijska dvorana, bit će i dva mala vlakića na elektropogon koji će voziti kroz mjesto, tu će biti i četiri kućice gdje će domaći ljudi moći prodavati svoje autohtone proizvode. Ukupna vrijednost projekta je 600.000 eura. Od toga EU daje 75 posto ili 450.000 eura, 10 posto daje grad Novalja, a 15 posto Turistička zajednica Novalje. Veliki dio novca već je na računu Turističke zajednice, trenutačno smo pred objavom natječaja za radove, fizički radovi započet će nakon turističke sezone i do srpnja iduće godine sve mora biti završeno. Lunjska maslinada to zaslužuje, moguće je da je neka od tih maslina bila ovdje još kada je Isus Krist hodao zemljom.

Autor: MERI ŠILOVIĆ

Foto: FreeFoto