Eterična ulja origana, timijana i cimetovca protiv opasnih bolesti maslina

Tijekom proteklih pet godina znanstvenici Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču istraživali su kako masline zaštititi od bolesti prirodnim spojevima i uz manju upotrebu klasičnih sredstava za zaštitu bilja.

Projekt "Prirodni bioaktivni spojevi kao izvor potencijalnih antimikrobnih tvari u suzbijanju bakterijskih i drugih gljivičnih patogena masline“, Anti-Mikrobi-OL, bio je usmjeren na razvoj alternativnih načina suzbijanja uzročnika različitih bolesti masline, jedne od najvažnijih poljoprivrednih kultura u Istri i širem mediteranskom području.

Istraživači instituta proučavali su djelovanje različitih prirodnih bioaktivnih spojeva na fitopatogene bakterije i gljive koje nepovoljno utječu na rast i razvoj stabala masline, a uzrokuju djelomično ili potpuno sušenje stabala masline uz moguće smanjenje rodnosti.

Međunarodna istraživačka grupa

Uz Hrvatsku, u projektu su sudjelovali istraživači iz Slovenije, Portugala, Italije te Bosne i Hercegovine. Tijekom pet godina objavljeno je 13 znanstvenih radova, a obranjene su i dvije doktorske disertacije na Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu u Osijeku.

Među bolestima masline kojima se projekt bavio posebno se izdvaja rak (šuga) masline, bolest koju uzrokuje bakterija Pseudomonas savastanoi pv. savastanoi.

Bolest je prepoznatljiva po kvrgavim zadebljanjima, odnosno tumorastim izraslinama, koje se pojavljuju na granama, izbojima i drugim dijelovima stabla. Simptomi bolesti raka masline utvrđeni su na 23 različite sorte masline u istraživačkim maslinicima u Istri.

"Rak masline ne znači nužno da će cijela biljka odumrijeti, ali maslina slabi, a napadnuti dijelovi mogu se početi sušiti. Koliko će posljedice biti ozbiljne ovisi o vremenskim uvjetima povoljnim za razvoj bakterije, o virulentnosti soja, o tome koliko je napad velik i o kojoj je sorti riječ", objašnjava dr. sc. Sara Godena, voditeljica projekta, viša znanstvena suradnica s Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč.

Nova otkrića

Istraživane su različite patogene gljive, među kojima su bile i one o kojima se do sada vrlo malo i gotovo ništa nije znalo, ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. Pet vrsta gljiva prvi je put zabilježeno na maslini u Hrvatskoj (Diplodia mutila, Dothiorella iberica, Dothiorella sarmentorum, Biscogniauxia mediterranea i Cytospora pruinosa), a šest vrsta prvi je put zabilježeno u svijetu.

Kao moguća alternativa uobičajenim sredstvima za zaštitu bilja, među ostalim, ispitivana su i eterična ulja visoke kakvoće te njihove glavne aktivne komponente. Najbolje rezultate pokazala su eterična ulja origana, tj. mravinca, običnog timijana i kineskog cimetovca.

"Posebno se istaknuo karvakrol, prirodni fenolni spoj i glavna komponenta eteričnog ulja origana, koji ima snažna antimikrobna, protuupalna i antioksidativna svojstva, zatim e-cinamaldehid, jedan od najvažnijih sastojaka eteričnog ulja cimetovca", ističe Sara Godena.

U pojedinim laboratorijskim ispitivanjima djelovanje ovih eteričnih ulja i njihovih glavnih komponenti bilo je vrlo snažno, pa čak i usporedivo ili bolje od djelovanja standardnih fungicidnih ili baktericidnih preparata.

Iako su dobiveni rezultati obećavajući, primjena prirodnih spojeva zahtijeva pažljivo određivanje njihove koncentracije. Veća količina ne znači nužno i bolji učinak jer previsoka koncentracija pojedinih spojeva može imati štetan, odnosno fitotoksičan učinak na samu biljku, kada se mogu pojaviti nekrotične lezije. Problem predstavlja i hlapljivost eteričnih ulja.

U sklopu projekta istraživala se i mogućnost korištenja biljne otpadne vode masline, nusproizvoda koji nastaje tijekom prerade, odnosno ekstrakcije maslinovog ulja iz ploda masline.

Znanstvenici instituta naglašavaju da se bolesti masline ne mogu suzbijati samo jednim postupkom, odnosno kemijskim putem.

Kod raka masline i drugih gljivičnih bolesti masline iznimno su važni pravilna rezidba i održavanje higijene alata. Napadnute grane potrebno je odrezati sve do zdravog dijela kako se bolest ne bi širila, a škare i drugi alat obavezno dezinficirati nakon rezidbe zaraženog stabla.

"Preporučuje se također najprije rezati zdrava, a zatim jače napadnuta stabla, kako se fitopatogeni mikroorganizmi ne bi širili alatom na zdrava stabla. Zaraženi biljni materijal treba ukloniti iz nasada i propisno zbrinuti, dok rezidbu nije preporučljivo obavljati za kišovitog vremena jer vlaga pogoduje širenju različitih bolesti", pojašnjava Godena.

Istarska bjelica najotpornija na rak masline

U istraživanjima su praćene i razlike među sortama masline. Pojedine sorte pokazale su veću osjetljivost, dok su druge bile tolerantnije, tj. otpornije na pojavu i razvoj bolesti. Sorta Rosinjola utvrđena je kao najosjetljivija na rak masline, dok je sorta Istarska bjelica pokazala najmanju osjetljivost.

Rezultati petogodišnjeg projekta istodobno otvaraju prostor za nova istraživanja Instituta.

Karvakrol, spoj koji se posebno istaknuo u ispitivanjima na uzročnicima bolesti masline, sada će se ispitivati i na smeđoj mramorastoj stjenici, invazivnoj vrsti podrijetlom iz Azije. Riječ je o izrazito prilagodljivom štetniku koji se može hraniti na više od 200 biljnih vrsta, uključujući brojne poljoprivredne, voćarske, povrtlarske i šumske kulture. Napada i plodove masline, a zbog razmnožavanja i širokog kruga biljaka domaćina predstavlja ozbiljan izazov za poljoprivrednu proizvodnju.

Istarska bjelica prešla je dalek put od Kaldira do New Yorka, ali se isplatilo

Od 28 jedinki koje je Mihaela Medved, mag. ing. agr., suradnica doktorandica na projektu, asistentica za poljoprivredu i turizam, uspjela prikupiti u prirodi, dobila je više od 300 jedinki nove populacije. Taj podatak vrlo jasno pokazuje koliko se smeđa mramorasta stjenica brzo razmnožava kada ima odgovarajuće uvjete.

Smeđa mramorasta stjenica u Hrvatskoj je prisutna već nekoliko godina, a njezina velika prilagodljivost proizlazi iz činjenice da se može hraniti na velikom broju biljnih vrsta. Zbog toga se lako širi, pronalazi nove domaćine i prilagođava različitim poljoprivrednim i prirodnim staništima.

Istraživači će na laboratorijski uzgojenim jedinkama ispitivati djelovanje fenola karvakrola, jedne od glavnih komponenti eteričnog ulja origana. Time će rezultate dobivene tijekom istraživanja uzročnika bolesti masline pokušati primijeniti i na suzbijanje invazivnog štetnika.

Alternativne metode zaštite bilja

Završetkom projekta Anti-Mikrobi-OL ne završava i rad Instituta na prirodnim spojevima i alternativnim metodama zaštite bilja.

Dobiveni rezultati pokazuju da spojevi biljnog podrijetla, tzv. biološki (botanički) pripravci, imaju veliki potencijal u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji kao ekološki prihvatljivo rješenje u borbi protiv raznih fitopatogenih mikroorganizama, a i šire.

Istodobno potvrđuju da njihova primjena mora biti znanstveno provjerena, precizno dozirana i prilagođena pojedinoj biljnoj vrsti, uzročniku biljnih bolesti i uvjetima proizvodnje.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor