Doktorova likarija iz šibenskog Donjeg Polja eliksir za zdrav i dugovječan život

Poznati šibenski kirurg dr. Nino Brajković još nije od kamena proizveo zlato. Nije ni probao, jer to je nemoguće. Ali, jednu od također vjekovnih težnji čovjeka, ostvaruje. Proizvodi izvrsno ekstra djevičansko maslinovo ulje.

"To je eliksir, jamstvo za zdrav i dugovječan život", kaže doktor.

Srebro za Sladunicu i Krvavicu u New Yorku

Pretjeruje? Ne, jer isto potvrđuju znanstvenici, stručnjaci i potrošači, a i doktorovi sumještani dodaju: "Kad doktor proizvede tako dobro ulje onda je to baš likarija. Eliksir".

Tako je sponatano nastalo i ime brenda Doktorova Likarija, ulje od autohtonih sorti Oblice odnosno Sladunice i skradinske Krvavice. S mješavinom od plodova tih sorti debitirao je ovih dana i na najvećem svjetskom ocjenjivanju kvalitete maslinovih ulja u New Yorku za svoju likariju osvojio srebrno odličje. "Dobro je za prvi put. Srebro isto sja", kaže uz karakterističan osmijeh dr. Nino.

Stižu prvi rezultati: Pakoštanci i Avistrija pobjeđuju maslinarske velesile u New Yorku

Za njega vele da je veliki zaljubljenik u medicinu i poljoprivredu, a kako je uspio spojiti te zahtjevne ljubavi priča je zanimljiva i poticajna.

Zaljubljenik u medicinu i poljoprivredu

"Rođen sam 1970. u Šibeniku. Po ocu iz sela Dubravice, skradinsko zaleđe, a po majci s Miljevaca (Drniški kraj) pa sam svaki vikend išao na selo i pomagao didovima i bakama. Tako da mi rad u polju nije stran“, započima dr. Brajković.

Kad je završio Medicinski fakultet u Zagrebu, specijalizirao kirurgiju, te subspecijalizaciju iz plastične i estetske kirurgije, vratio se u Šibenik i zaposlio u tamošnjoj bolnici.

Ali, nije zaboravio Dubravice, kraj iz kojega je potekao. "Išao sam pomagati ocu. Na žalost otac je iznenada preminuo prije 10 godina, baš u vrijeme berbe maslina. Od tada je sva briga pala na mene“, kaže.

Od oca je nasljedio dva maslinika po 30 stabala Oblica odnosno Sladunica kako je zovu u Dubravicama i skradinske Krvavice. "Od pomoćnika ocu odjednom sam trebao sve raditi sam", prisjeća se. Kako nije znao o maslinarstvu, od početka 2016. godine pa dalje počeo je pohađati savjetovanja, učiti od Gordane Kožarić Silov iz savjetodavne služne te od prijatelja po ulju Stanka Birina iz Vodica i ekipe iz šibenske Udruge Ultra extra čiji je član.

"Ne prestajem učiti ni danas. Imam brdo knjiga, časopisa, pratim specijalizirane priloge na You Tube-u, posebno Tomu Makjanića sa Hvara. Više njega gledam i slušam nego što učim novosti iz kirurgije", kaže. Nastavlja pohađati tečajeve rezidbe. O navrćanju i prenacijepljivanju uči od prof. Šime Marcelića i dr. Ivice Vlatkovića. Ne propušta maslinarske manifestacije: Noćnjak, Festival maslina Zagreb, Vodice, Nadin, Pakoštane i, sada evo po prvi put, čak i NYIOOC u New Yorku.

(Ne)iskorištene blagodati Donjeg Polja

No, nisu masline jedino što zaokuplja dr. Brajkovića. Sa suprugom Katarinom Plenča rođena Tare, višom medicinskom sestrom, koja također radi u OB Šibenik, žive u Tarićima, Donje Polje, predgrađe Šibenika.

"Nismo htjeli gužvu u gradu, pa smo sagradili kuću u Tarićima", kažu supružnici. Tarići i Donje Polje su nekada bila žitnica grada Šibenika. Tu su izvori vode na 50 do 80 metara. Puno je bunara. Među ostalim zato su težaci unatrag više stoljeća, svaki dan na magarcima, u karima i pješke išli u polje. Po povratku bi išli u taverne na žmul vina i fregulu sira, slanu srdelu, pivali do dugo u noć. Šibenik je težački grad bio, sadila se loza, masline i ostalo. A sad su tu uglavnom rijetki maslinici i vinogradi.

Uz svoj svakodnevni posao, sad više ne samo rekreativno, u Donjem Polju vode brigu o vrtu, voćnjaku i 130 maslina od kojih 90 u rodu. Dominiraju sorte Oblica (Sladunica) i skradinska Krvavica, uz još koji dobar oprašivač domaćih sorti poput Lastovke i Levantinke. U mladim nasadima u Dubravicama posađena je samo Krvavica radi proizvodnje ekološkog ulja domaćih sorti.

"Zahvaljujući mogućnosti navodnjavanja sadim svake godine do 600 pomidora, 100 paprika, 20 kukumara, 20 kg luka i kapule, kupusnjače, bob ispod maslina. Sušim pršute, pancetu, pravim svinjeće kulenice i salame, solim srdele. Imamo sve agrume oko kuće", govori doktor Nino.

Od liječnika Vatrenih do Ultra virgin ulja

No, sve to nije kraj njegovih svestranih aktivnosti. Liječnik je u Hrvatskoj nogometnoj reperezentaciji od 2007., obišao je pola svijeta. Odnedavno je i liječnik U-21 reprezentaciji. "Sommleire sam, član Bratovština Hrvatskih vinskih vitezova, sudac vještak za medicinske djelatnosti na sudu, dooping kontrolor, plivam ljeti ove kraće maratone 1,5 km u Raslini, prije sam i jedrio s ekipom na krštašima i to ozbiljno", nabraja doktor koji nije propuštao ni Zadarsku Koku, Šibensku regatu, Mrduju, Višku i Komišku regatu. Pet puta bio na Jabuci, tri puta na Regata Šibenik - Chivitanova i još svašta. "Tko bi sve nabrojia", kaže svestrani doktor.

Uz posao u bolnici, masline su mu ipak glavna preokupacija. "Posadio sam još 50-60 maslina, koje sam u korijenu prenio iz starih zapuštenih maslinika iz Dubravica, tako da sam svoje selo donija u Tare", kaže.

Cilj doktora Brajkovića je podignuti i botanički vrt autohtonih dalmatinskih sorti Piculje, Paićuše, Mrkulje, Plavice i drugih, već pomalo zaboravljenih. "Zovem okolo po Dalmaciji da mi ostave koju reznicu da je ukorjenim i posadim", otkriva dr. Nino i dodaje: "Ako ne možemo konkurirati velikim proizvođaćima količinom, možemo kvalitetom maslinovog ulja od vlastitih sorti", komentira.

On je i jedan od članova šibenske Udruge Ultra Ekstra i dalmatinskog Kluba Oleum Primum Dalmaticum kojemu je cilj proizvodnja Ultra Virgin ulja od autohtonih dalmatinskih sorti koja imaju kvalitetnije kemijske i organoleptičke karakteristike od klasičnih ekstra djevičanskih ulja.

Kako do vlastite hrane za izvoz?

"Imamo izvrstan terroir, tlo i klimu, ali nažalost još uvijek premalo maslina. Jedva pet do šest tisuća, a nekada smo samo u Dalmaciji imali više od tri milijuna stabala maslina“, podsjeća dr. Brajković.

"Nažalost, imamo i više od milijun hektara neobrađene zemlje. Ne koristimo izvore pa ni tehničke vode za navodnjavanje koje je nužno zbog klimatskih promjena. Hoću reći, da kad bi svaka obitelj obradila i privela kulturi svoje parcele, a država svoje, mogli bi imati hrane na samo za vlastite potrebe nego i za izvoz", poručuje dr. Nino Brajković.

A da je sve to moguće on pokazuje vlastitim primjerom. Za uspjeh su, kaže, potrebna strast i samo tri uvjeta. Prvi: ne odustati. Drugi: ne odustati i treći ne – odustati!

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor